Mirovinski fondovi žele koncesije na autoceste?

Isti sugovornici Jutarnjeg lista nadalje potvrđuju da su mirovinski fondovi već daleko odmakli u pripremama za taj projekt i sudjelovanje na međunarodnom javnom natječaju koji će do 15. rujna raspisati resorno Ministarstvo prometa, pomorstva i veza.

'Konačna odluka o sudjelovanju u monetizaciji autocesta ovisit će isključivo o profitabilnosti za članove naših fondova. Naše sudjelovanje mora imati pozitivan efekt za članove fondova, bez toga nećemo ići u taj projekt', rekao je sugovornik Jutarnjeg lista iz AZ fonda.

Da su mirovinski fondovi na ulazu u projekt monetizacije autocesta, to je postalo jasno nakon zadnjeg istupa premijera Zorana Milanovića, a njihovo sudjelovanje u monetizaciji priželjkuje i ministar Siniša Hajdaš Dončić.

Izvori Jutarnjeg lista kažu da bi u projekt monetizacije autocesta trebala biti uključena sva četiri mirovinska fonda. Ideja je da svi fondovi budu uključeni u istu ponudu, što znači da si neće konkurirati.

Mirovinski fondovi neće ići sami u taj posao, već bi trebali biti dio konzorcija u kojemu bi glavnu ulogu imali strateški ulagači iz sektora upravljanja autocestama. Mirovinski fondovi navodno su već odabrali strateške partnere i sada pripremaju model suradnje s kojim će izaći na javni natječaj.

O iznosima s kojim su spremni sudjelovati u monetizaciji još se ne govori, ali je sve izvjesnije da fondovi neće ulagati gotov novac. Vlada od monetizacije očekuje najmanje tri milijarde eura, a realno je očekivati da fondovi uđu u taj posao s desetak milijardi kuna.

Fondovi međutim nemaju dovoljno gotovine za tako veliku investiciju. Prema podacima koje je dobio Jutarnji, svi fondovi skupa trenutno raspolažu s najviše 500 milijuna eura gotovine.

Ukoliko se žele uključiti u posao sa značajnijim iznosom, a navodno žele, mirovinski će fondovi svoj dio platiti vjerojatno otkupom državnih obveznica koje sada drže u svom vlasništvu. Najveći dio kapitala mirovinski su fondovi do sada uložili u državne obveznice, pa sada u njima imaju oko 35 milijardi kuna.

To bi bilo svojevrsno 'prebijanje' potraživanja fondova od države. Na taj bi način država smanjila svoj javni dug, što je ključni cilj monetizacije autocesta.