OTVORENO O SALMONELI

Marijana Petir: Nitko nam ne brani odrediti koliko meso može biti zamrznuto

  • Autor: tportal/HRT
  • Zadnja izmjena 20.01.2017 14:25
  • Objavljeno 23.11.2016 u 11:50
Marijana Petir

Marijana Petir

Izvor: Pixsell / Autor: Nikola Čutuk

Problem s uvoznom hranom pojavio se otkad je Hrvatska ušla u Europsku uniju, složili su se gosti sinoćnjeg "Otvorenog": europarlamentarka Marijana Petir, Goran Jančo, iz Saveza uzgajivača svinja, predsjednik Sindikata veterinara Hrvatske Zdenko Pecirep, Branko Bobetić iz Hrvatske udruge poslodavaca i Ružica Vazdar, voditeljica Odjela za hranu Ministarstva zdravstva

"Kvalitetom i ispravnošću mesa nitko se nije htio baviti prije nego što je nastala politička odluka za to", ustvrdila je članica Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta Marijana Petir u sinoćnom Otvorenom HRT-a, čiji su gosti odgovarali na pitanja kad ćemo doznati koji su to trgovci prodavali meso kojem je istekao rok trajanja, kako spriječiti uvoz zdravstveno neispravne hrane, uništava li uvozni lobi domaću proizvodnju...

"Godinama upozoravam da treba uvesti strožu kontrolu na hranu koja se uvozi u Hrvatsku. One su stroge kada se radi o domaćoj proizvodnji, ali ne za uvoz", ustvrdila je Petir i pozvala da sanitarna i veterinarska inspekcija rade zajedno i više surađuju. Na pitanje postoji li bojazan da ćemo nakon slučaja salmonele biti sankcionirani od strane Unije odgovorila je kako neće biti packe ako sami propišemo kakvu hranu želimo imati na tržištu.

Navela je kako bi domaćim proizvođačima pomoglo kada bi se donijela uredba da na mesu postoji etiketa s datumom klanja. Možemo, smatra, ograničiti vrijeme koliko neko meso može biti zamrznuto. "Znamo da se uvijek na selu klalo svake godine negdje u studenome, prosincu, znači to je sam pokazatelj da dulje od godinu dana ne smije biti zamrznuto. To ne znači da će biti zdravstveno neispravno, ali će biti sasvim sigurno lošije kvalitete. Dakle, to je nešto što Hrvatska sama može učiniti."

'Svinjska vratina po 15 kn? To je netko poklonio!'

Da su kvalitete stroge, a cijene preniske, potvrdio je Goran Jančo, iz Saveza uzgajivača svinja. Godišnje isporuči oko 6.000 svinja. Istaknuo je kako se ovog proljeća, dolaskom toplijeg vremena i roštiljanja, na tržištu pojavila svinjska vratina po cijeni od 15 kuna.

"Znači ispod 12 kuna bez PDV-a. To je bilo iz uvoza, mislim da iz Njemačke. Te je svinje netko poklonio", rekao je Jančo i iznio jednostavnu računicu po kojoj nitko od hrvatskih proizvođača mesa ne može konkurirati mesu iz uvoza.

Problem s uvznom hranom nastaje jer se na prelasku preko granice prvo provjeravaju samo papiri, a kad se uzorak pošalje na inspekciju, treba pričekati nekoliko dana da se dobiju rezultati.

"Dok se dođe do analize, meso je već u maloprodaji i to je ključni problem", rekao je predsjednik Sindikata veterinara Hrvatske Zdenko Pecirep. Na pitanje postoji li mogućnost da se tako čitav kamion zaraženog mesa proda na policama prije nego što se uopće dozna da je meso zaraženo, kazao je kako je to moguć scenarij. Zato se, smatra Pecirep, treba okrenuti domaćem mesu.

Branko Bobetić iz Hrvatske udruge poslodavaca, koji je godinama radio u peradarskoj industriji, rekao je kako je svježina glavi faktor u prodaji mesa te da Hrvatska po tom pitanju ima izvrsne rezultate.

"Primjerice, u peradarstvu kolje se šest dana u tjednu. Ne zato što nema kapaciteta nego upravo zato da bi meso koje se danas kolje da je sutra na polici. Desetak dana prije nego li se ide u klanje zna se sve o mesu. Status jata, status farme, status zdravstveni itd.", rekao je dodavši kako je lani uvezeno 8.000 tona mesa peradi, i to po cijenama od 10 do 12 kuna za kilogram.

"To je damping cijena ili se rješavaju određene industrije u drugim zemljama svojih viškova sirovina. Nema kontrole. Izostala je kontrola proizvoda koji dolaze iz EU", istaknuo je Bobetić ustvrdivši kad Hrvati izvoze potrebne su im brojne potvrde i na veliko ih se kontrolira.

Neispravno manje od 1% hrane

Što se tiče sanitarne inspekcije, ona od hrane životinjskog podrijetla provjerava samo onu koja je već zapakirana i onu koja odlazi na tzv. gastro odjele, gdje se prodaje već kuhana ili pečena i spremna za konzumiranje.

"Svakodnevno smo na terenu. Godišnje obavimo oko 14 tisuća objekata za prodaju hrane. Gledamo cijele sustave, njihove proizvodnje, od sirovine, sljedivost robe pa do hrane za potrošače", kazala je voditeljica Odjela za hranu Ministarstva zdravstva Ružica Vazdar. Na pitanje tko je odgovoran što se meso zamrzava, odgovorila je kako krivnju snosi sam proizvođač jer je on taj koji određuje rok trajanja proizvoda te je stoga odgovoran i za sigurnost hrane.

"Sanitarna inspekcija na godišnjoj razini uzorkuje oko 2.500 proizvoda na 7.000 različitih parametara zdravstvene ispravnosti. Od toga je ukupno manje od 1% hrane zdravstveno neispravno te se povlači s tržišta", istaknula je Vazdar.

 

 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!