Hrvatsko izaslanstvo u Washingtonu, u kojemu su predstavnici Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke (HNB) i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), tijekom redovne skupštine Svjetske banke i MMF-a jučer i danas susrelo se s pojedinim čelnicima tih institucija te s predstavnicima banaka važnih za financiranje u Hrvatskoj i s ostalim potencijalnim financijskim investitorima.

'Okosnica vladinih aktivnosti sada je ojačati kapital u privatnome sektoru i ubrzati privatizaciju kako bi se jače krenulo u proizvodnju i investicije. To je sada osnovni program našeg rada. Sastanke sa Svjetskom bankom i međunarodnim bankarima iskoristili smo da pokušamo osigurati fondove za ulaganje u kapital domaćih privatnih tvrtki', rekao je danas ministar Linić u razgovoru za Hinu.

Sa Svjetskom bankom razgovori o ulaganju u equity fondove s tom svrhom još su na početku. 'Trebat će nam još puno razgovora, jer se razlikujemo u idejama. Vlada želi da se ti fondovi koriste za ulaganje u tvrtke koje se oporavljaju, a Svjetska banka za ulaganje u novootvorene tvrtke. To je Hrvatskoj problem, jer mi trebamo osigurati što brži gospodarski rast', kazao je Linić.

Daleko kvalitetniji razgovori o tom istom pitanju vođeni su s Europskom investicijskom bankom (EIB), ocjenjuje ministar Linić. 'EIB je spreman nešto brže ući u financiranje equityja u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, pa vjerujem da ćemo do kraja godine uspjeti i taj dio posla završiti i tako pomoći privatnom sektoru', ističe Linić.

Uoči redovitog godišnjeg zasjedanja MMF je u svojim jesenskim prognozama snizio procjene za hrvatsko gospodarstvo - ove godine procjenjuje da će oslabiti 0,6 posto, dok bi u idućoj moglo porasti 1,5 posto.

To predstavlja povećanje procjene pada hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini, s obzirom da je u travanjskim prognozama očekivao pad gospodarstva za 0,2 posto. Procjenu rasta od 1,5 posto u idućoj godini ostavio je nepromijenjenu.

'Ove godine još ne očekujemo stabilni rast. Treći kvartal bit će pozitivan, ostaje pitanje četvrtog kvartala, jer izvoz nam ne raste. Sigurno je da Vlada , uloživši mnogo u predstečajne nagodbe te uspjevši smanjiti nelikvidnost u privatnom sektoru, očekuje da nešto ojača proizvodnja. Isto tako, Hrvatske željeznice kreću s prilično snažnim programom investicija', napominje Linić.

Ova godina je takva kakva je i manje je bitno hoće li se obistiniti prognoza Hrvatske narodne banke, MMF-a ili Vlade, ustvrdio je u razgovoru za Hinu.

Ipak, dodaje i da pozitivni trendovi u drugom polugodištu daju razloga za optimističnije prognoze za iduću godinu. 'Vlada je išla s vrlo opreznom procjenom rasta u idućoj godini od 1,3 posto BDP-a, a MMF sa 1,5 posto. Počeci oporavka su vidljivi u drugom polugodištu pa bi iduća godina napokon mogla biti godina s konstantnim rastom', kaže Linić.

Dodaje i da Hrvatska i dalje ima problema u privatnom sektoru.

'Stoga treba još puno učiniti da privatni sektor završi financijsku konsolidaciju i da napokon svi zajedno iskoristimo to veliko europsko tržište i da povećamo proizvodnju i plasman u izvoz', izjavio je Linić.

Ujedno, ministar financija istaknuo je da Vlada i dalje treba smanjivati poreze gospodarstvu, napomenuvši da se u tom području već i do sada znatno činilo, ali da treba osigurati i likvidnost.

Ministar Linić ponovio je da ove godine ne planira više zaduživanje na inozemnom tržištu. 'Ovo zasjedanje iskoristili smo da bismo 10-ak investitora upoznali s Vladinim planovima, tijekom reformi, stanjem u hrvatskom gospodarstvu, jer se pripremamo za iduću godinu. Iduće godine bit će zaduživanja u omjeru otprilike 50:50 posto na inozemnom i domaćem tržištu, ali još ne znamo u kojem iznosu. Brojke će se znati kad se izradi proračun za 2014. i uključe mjere za smanjivanje deficita', zaključuje ministar Linić.