Neodrživa i prekomjerna gradnja apartmana u stambenim zonama trebala bi stati, no ona će od gradonačelnika zahtijevati nepopularne mjere. No neki gradonačelnici i ne znaju kako im izgleda struktura turističkog smještaja, požalio nam se čitatelj, inače turistički djelatnik, i naveo primjer Poreča, jedne od najvećih turističkih destinacija u zemlji.

'Kako je moguće da gradonačelnik Poreča (Loris Peršurić, op.a.) ne zna strukturu turističkog smještaja u svom gradu? On je u HRT-ovoj emisiji 'Otvoreno' izjavio da u Poreču '70 posto kapaciteta čine hoteli', a oni su zapravo svega 25 posto turističke ponude', kaže nam čitatelj i nastavlja:

'Prostorno planiranje je ključno za upravljanje turizmom, a turizmom se ne upravlja. Čak 67 posto turističke ponude u Poreču su stanovi i kuće u stambenim zonama. Takav 'nekretninski turizam' negativno utječe na stanovanje lokalnog stanovništva, ali i na iznajmljivanje. Sedamdeset posto hrvatskog turizma čini smještaj u stanovima i kućama. Imamo 1,3 milijuna kreveta u stambenim zonama i to znači da se turizmom ne upravlja, što god tvrdili gradonačelnici.

Gradonačelnici kao predsjednici turističkih zajednica vode turističku politiku jednog grada i odgovorni su za turistički razvoj. Neki od njih danas ne znaju ni strukturu turističkog smještaja, a kamoli da su izračunali opteretne kapacitete destinacije', zaključuje naš čitatelj, a javio nam se nakon emisije 'Otvoreno', u kojoj su gradonačelnici Splita, Dubrovnika i Poreča komentirali novi Zakon o turizmu.

Je li novi Zakon o turističkom smještaju korak u dobrom smjeru i kakva će biti uloga lokalnih vlasti po novim pravilima, objasnio nam je šef Hrvatske udruge turizma i bivši ministar turizma Veljko Ostojić.

Novi Zakon o turizmu, ističe Ostojić, značajan je iskorak u dobrom smjeru jer je u najvećem dijelu usmjeren na razvoj održivog turizma te daje alate jedinicama lokalne samouprave, putem izrade planova upravljanja destinacijom, kao inpute za prostorne planove i argumentirano donošenje odluka o njihovom turističkom razvoju.

'Ostvarenje zakona u velikoj mjeri ovisi o jedinicama lokalne samouprave, a svi smo svjesni toga da je s lokalne razine teško raditi velike zaokrete jer nužne mjere mogu biti prilično nepopularne, odnosno nepopulističke', kaže nam Ostojić te nastavlja:

'Postojeća struktura smještajnih kapaciteta, u kojoj hotelski kreveti sudjeluju s oko 9,5 posto ukupnog turističkog smještaja, a taj udjel se s godinama dodatno smanjuje, predstavlja jedan od najznačajnijih izazova hrvatskog turizma. To je neusporedivo najgora struktura smještaja na Mediteranu i jedan od značajnih razloga zbog kojih Hrvatska ima malu prosječnu dnevnu potrošnju po gostu, od svega okvirno 100 eura, dok druge, nama konkurentske zemlje to višestruko premašuju.'

Drugim riječima, poručuje Ostojić, svima je jasno da bi se na najvećem dijelu obale trebalo prestati s gradnjom objekata namijenjenih kratkoročnom turističkom najmu, što dovodi do problema overturizma u velikom dijelu destinacija, i početi s poticanjem organiziranog turizma.

'Uz to, takav oblik smještaja agresivno pritišće kompletnu infrastrukturu i daje izuzetno male financijske učinke za sve razine države. Vjerujem da će lokalni čelnici shvatiti ozbiljnost uloge koja im je povjerena te iskoristiti priliku usmjeriti turistički razvoj u pravcu kvalitete i održivosti', zaključuje Ostojić.