U svom izlaganju Branko Žibret svoje viđenje hrvatske industrije dao je s tri važna gledišta: tradicionalnog, industrijskog i new age okvira ili gledišta. Pritom je naglasio da su tri najveća strateška izazova odnosno tradicionalne jake strane hrvatske ekonomije brodogradnja, turizam i energetski sektor.

S tradicionalne točke gledišta istaknuo je brodogradnju koja predstavlja 12% hrvatskog izvoza. Ova za hrvatsku izuzetno važna grana nažalost nije više u mogućnosti odgovoriti na globalni izazov radi promjena na tržištu, ali i niskih ulaganja u modernizaciju i ne može se nositi sa s poslovnim modelima koji se temelje na ekonomiji razmjera: sirovine, energija, kritična količina stručnih radnika. Kao moguće rješenje hrvatske brodogradnje Žibret navodi restrukturiranje te industrije te njenu specijalizaciju.

Iako hrvatski turizam u hrvatskom bruto nacionalnom proizvodu sudjeluje s 26 % ipak je na tom području vidljiva izrazita sezonalnost u odnosu na druge europske zemlje. Struktura potrošnje gostiju ukazuje na potrebne promjene i to ponudom više sadržaja kao i privlačenjem gostiju veće platežne moći. Ujedno je potrebno, istaknuo je Žibret, definirati prijedlog vrijednosti kroz čitavu godinu, a ne samo kroz kratkotrajnu sezonu. Što se tiče hrvatske energetike koja ima negativnu bilancu od 25 %, Hrvatska mora djelovati jako brzo. Kao izazove domaćeg energetskog tržišta, Žibret navodi restrukturiranje, integraciju infrastrukture, investicijski fokus i osiguranje energetske sigurnosti.

Gledano kroz industrijski okvir, iako Hrvatska zaostaje za svjetskim trendovima, u njoj ipak egzistiraju jaki brandovi i poznati regionalni igrači. U usporedbi s vodećim zemljama EU, ali i globalno, sve hrvatske kompanije imaju tri strateške manjkavosti: nisku profitabilnost, nisku produktivnost i previše angažiranih sredstava.

New age, nastavio je Žibret, odnosi se na visoko tehnološke kompanije, upravljanje inovativnošću te udio knowledge intensive services industrija. Na svim tim poljima Hrvatska je ispod prosjeka EU. Po pitanju inovacija Hrvatska se nalazi na začelju kolone. Jednako tako, Hrvatska treba osigurati razvoj visoko-tehnoloških industrija i povećati ulaganja u istraživanja i razvoj. Iz svega navedenog vidljivo je da je potreban zaokret u politici prema spomenutim granama kao i puno veće investicije.

Svoje izlaganje Branko Žibret završio je prijedlogom potrebnih mjera za rješavanje strateških izazova. Mjere je podijelio na 'hard' i 'soft'. U hard mjere bi spadale ciljana ulaganja u turizam, restrukturiranje brodogradnje, potvrda energetske strategije RH, usvajanje programa za razvoj i promicanje visokih tehnologija i inovativnosti, a soft mjere bi obuhvaćale razvoj edukacijskih programa s naglaskom na poduzetnost i inovativnost, razvoj 'talent databasea', razvoj tehnoloških parkova i poslovnih inkubatora te horizontalna potporu u vidu konzultanata.

Na pitanje što zapravo znači naziv njegovog predavanja 'Kada će hrvatska ekonomija preskočiti 207 cm?' gospodin Branko Žibret odgovorio je vrlo slikovito: 'Blanka Vlašić s preskočenih 207 cm u skoku u vis član je ekskluzivnog kluba World Class Performera, dok hrvatska ekonomija još uvijek nema tu ambiciju da postavi letvicu na 207 cm. Glavni izazov hrvatskih kompanija nedostatak je ambicije i razvojnih programa, ali uz predložena rješenja vjerujem da je moguće da Hrvatska postane članica jednog takvog elitnog gospodarskog kluba poput naše Blanka Vlašić.'