Relativno gledano, zapošljavanje potpomognuto izvozom predstavljalo je 15 posto od ukupne zaposlenosti u Uniji (210 milijuna), što je ekvivalentno kao nešto više od jednog od sedam ljudi zaposlenih u Uniji.

Njemačka je bila zemlja s najvišom apsolutnom razinom zaposlenosti podržanom izvozom EU-a. U 2021. godini zapošljavanje 6,9 ​​milijuna ljudi u Njemačkoj bilo je podržano izvozom u treće zemlje. Francuska i Italija (obje 3,4 milijuna ljudi) imale su sljedeće najviše razine zaposlenosti podržane izvozom.

Međutim, u relativnom smislu, najveći udio zaposlenosti podržan izvozom u zemlje izvan EU-a zabilježen je u Irskoj (27 posto), Luksemburgu (25 posto) i Bugarskoj (23 posto).

Hrvatska (10 posto), uz Francusku i Grčku (obje po 12 posto), zabilježila je najmanji udio zaposlenosti podržan izvozom iz EU-a u treće zemlje.

Izvoz EU-a podupro je 2226 milijardi eura dodane vrijednosti u 2021., što je ekvivalentno 17 posto od 12.993 milijarde eura ukupne dodane vrijednosti stvorene u Uniji.

U usporedbi s 2020., kada je 1962 milijarde eura dodane vrijednosti (16 posto) podržano izvozom u zemlje izvan EU-a (na ukupnu dodanu vrijednost EU-a od 12.032 milijarde eura), to predstavlja povećanje od 0,264 milijarde eura (+0,8 posto).

Opet, u smislu apsolutne dodane vrijednosti podržane izvozom EU-a, Njemačka je bila zemlja s najvećom vrijednošću: 583,6 milijardi eura. Nakon Njemačke slijede Francuska (287,2 milijarde eura) i Italija (227,8 milijardi eura).

Kao udio u ukupnoj dodanoj vrijednosti, najveće vrijednosti podržane izvozom u treće zemlje zabilježene su u Irskoj (47 posto) i Luksemburgu (33 posto).

Nasuprot tome, najmanji udio dodane vrijednosti ostvaren izvozom iz EU-a zabilježen je u Hrvatskoj (10 posto) i Portugalu (12 posto).