Kineska društvena mreža Tik Tok od 2017. ostvarila je neviđen rast u svijetu društvenih mreža. U samo nekoliko godina zalijepila je više od milijardu korisnika za svoje ekrane, većinom onih mlađih od 25 godina. Sliku koja je pobijedila riječ pojavom Facebooka sad je s pijedestala naše pažnje izgurao kratki videoformat.

Tik Tok je sa svojim videima (ali i najpreciznijim algoritmima koji koriste umjetnu inteligenciju) drugim društvenim mrežama pokazao što korisnici zapravo žele i tako uveo pomutnju na tržište, pa su i ostale, poput Facebooka, morale izbaciti svoje pandane TikToku - Reels. I dok su na Facebooku profili s najviše pratitelja oni pjevača, sportaša i slično, tiktokeri su poznati po tome što su - tiktokeri. No bojazan od preuzimanja tržišnog kolača nije toliko izražena, barem ne u javnosti. Veći je problem nacionalna sigurnost.

Prva je to kineska aplikacija koja je doživjela toliki uspjeh na zapadu. Ali nitko izgleda ne može zažmiriti na činjenicu da su toliki podaci koje tvrtka ByteDance, u čijem je vlasništvu Tik Tok, prikuplja o korisnicima diljem svijeta u predvorju kineske Komunističke partije. Zapad se opekao sa skandalom Facebooka i Cambridge Analytice (koji Zuckerbergu svijet nikad u potpunosti nije oprostio) u kojem se moć big data analitike pokazala u punom sjaju, utječući na političke procese i potencijalno presuđujući u korist Donalda Trumpa na američkim izborima 2016. godine. No jedno je kad je zapad zapadu neprijatelj, a drugo kad konce u rukama drži komunistička Kina.

Indija, nekada najveće tržište TikToka, zabranila ga je uz desetke drugih aplikacija 2020. godine. Ta je država tvrdila da aplikacije kradu i potajno prenose informacije njihovih korisnika. Dva mjeseca kasnije Trump, tadašnji američki predsjednik, zahtijevao je da se TikTok proda američkoj tvrtki ili će ga u protivnom zabraniti. Tada je kao veliku prijetnju isticao ogromnu količinu podataka u koje Kina ima uvid i potencijalno dopuštanje praćenja lokacija državnih dužnosnika, ali i izradu dosjea osobnih podataka za ucjenu i provođenje korporativne špijunaže kao velike prijetnje. Biden je kasnije opozvao Trumpov zahtjev.

TikTok je pokušao smiriti tenzije držeći podatke stranih korisnika izvan Kine. No onda je u lipnju BuzzFeed ekskluzivno objavio da su kineski zaposlenici tvrtke do siječnja zapravo imali pristup podacima američkih korisnika. Potom je TikTok objavio da će se podaci američkih korisnika obrađivati preko servera kojim upravlja američki Oracle. Kineski ogranak tvrtke otad je dogovarao s američkim vlastima da mogu pristupiti podacima američkih korisnika samo preko protokola koji nadzire SAD.

Kako piše The Economist, korisnici TikToka u prosjeku dnevno provode 46 minuta na aplikaciji, više nego što provedu na YouTubeu, Facebooku ili Instagramu. Na njegovoj verziji za kinesko tržište, Douyinu, prosjek iznosi čak 100 minuta dnevno. TikTok jako brzo monetizira ovu pažnju i prihodi su mu iznosili oko četiri milijarde dolara prošle godine, a ove bi trebali porasti tri puta, čime bi tvrtka ušla u rang s YouTubeom.

ByteDance je sa svojih nekoliko aplikacija u Kini imao 28 posto digitalnog marketinškog tržišta, a 'kineski TikTok' Douyin daje naslutiti i neke nove trendove u oglašavanju jer je aplikacija velik igrač u e-trgovini te je na njoj već pomalo zaboravljena TV prodaja doživjela renesansu u nešto drugačijem obliku. Treba ipak naglasiti da je TikTok pokušao s TikTok Shopom u Velikoj Britaniji i Indoneziji, no nije se baš proslavio.

ByteDance je osnovan na Kajmanskim otocima, ali njegovo sjedište je u Pekingu. Kao i ostale velike kineske tvrtke, podložan je službenom i neslužbenom utjecaju Komunističke partije Kine. No što bi kineske vlasti mogle napraviti s TikTokom? Prema pisanju Economista, Citizen Lab Sveučilišta u Torontu prošle godine nije mogao dokazati da su TikTok ili Douyin prikupljali kontakte, fotografije, videa i audiosnimke. Međutim, kao i ostale društvene mreže, TikTok prikuplja informacije o uređaju korisnika, obrascima korištenja i lokacijama te upotrebljava usluge praćenja trećih strana.

Najproblematičnije je to što, prema kineskom zakonu, vlada može više-manje zahtijevati bilo koje podatke od kineskih tvrtki, uključujući one koje se prikupljaju izvan nacionalnih granica.

Iz TikToka pak tvrde da kineska vlada nikad nije tražila nikakve podatke od njih, ali kako kažu iz američkog Centra za strateške i međunarodne studije, biografske baze podataka obavještajnih agencija redovito rudare podatke iz društvenih mreža. Treba istaknuti i to da kineski program nadzora bilježi i pohranjuje fotografije lica i snimke glasa. Bilježenje takvih podataka i njihovo povezivanje s osobama bilo bi puno lakše kad bi dolazilo izravno s TikToka, a ne s interneta, pa ako se ostvare TikTokove poslovne ambicije, tvrtka neće samo znati kako njezini korisnici izgledaju i kako zvuče, već i što kupuju i gdje žive.

Iako je to aplikacija koja prije svega služi za zabavu, mnogi mladi upravo nju koriste kao glavni izvor vijesti. Prema Reutersu, trećina njenih korisnika smatra je izvorom vijesti. Posebice u zemljama sa slabim mainstream medijima, poput Indonezije, Malezije, Filipina i Tajlanda, udio je veći, pa tamo čak polovica korisnika upotrebljava TikTok kao aplikaciju za informiranje. Prema riječima američkog senatora Teda Cruza, to je 'trojanski konj koji Komunistička partija Kine može iskoristiti da utječe na ono što Amerikanci vide, čuju, a na kraju i misle'. A javna je tajna to da vlasti manipuliraju sadržajem na društvenim mrežama u Kini i kad se na kineskoj inačici TikToka pretražuje kineskog predsjednika Xi Jinpinga, dobiju se samo očiti propagandni sadržaji.

Guardian je pak 2019. otkrio da je i na TikToku bilo cenzure. Navodno se zabranjivalo spominjanje kontroverznih tema za kineske prilike, Tiananmena, Tibeta i Tajvana, ali su se onda ta ograničenja liberalizirala. Iz TikToka ističu da se moderiranje sadržaja već dvije godine provodi izvan Kine, ali algoritmima još uvijek upravlja ByteDance u toj državi. Ipak, društvene mreže su, za razliku od tradicionalnih medija, pod puno slabijom omčom regulacije.

Nadalje, istraživanje algoritma TikToka, koje je proveo Centar za suzbijanje digitalne mržnje (CCDH), otkrilo je da se određenim računima opetovano servira sadržaj o poremećajima prehrane i drugim štetnim temama nekoliko minuta nakon pridruživanja platformi. Potencijalno je to opasan sadržaj koji bi mogao potaknuti poremećaje prehrane, samoozljeđivanje i samoubojstvo. Izvješće grupe za online sigurnost tvrdi da je sama brzina kojom TikTok preporučuje sadržaj novim korisnicima štetna. U prosjeku su istraživanim računima svakih 39 sekundi servirani videozapisi o mentalnom zdravlju i slici tijela.