USPOREDBA S KONKURENTIMA

Hrvatska prednjači po padu BDP-a i nezaposlenosti

  • Autor: Z. K.
  • Zadnja izmjena 07.03.2017 12:25
  • Objavljeno 11.10.2012 u 13:22
izložba recesija

izložba recesija

Izvor: Reuters / Autor: Eric Thayer

U većini zemalja Srednje i Istočne Europe u prvoj polovici 2012. gospodarska aktivnost bila je na višoj razini nego krajem prethodne godine, no njezin se rast usporio. Nasuprot tome, u Mađarskoj, Češkoj, Sloveniji i Hrvatskoj realni se BDP u istom razdoblju smanjio, pokazuje analiza HNB-a u kojoj se uspoređuju makroekonomski trendovi u Hrvatskoj s kretanjima u deset odabranih zemalja Srednje i Istočne Europe

Zahvaljujući oštrom padu BDP-a od 2,3 posto u prvom kvartalu, Hrvatska je ostvarila najgore gospodarske rezultate od svih promatranih zemalja. U velikim problemima nalazi se i Mađarska, koja je u oba kvartala pretrpjela gospodarski pad (u prvom -1 posto, a u drugom -0,2 posto), a slijedi je Slovenija, koja ima najveći pad BDP-a u drugom kvartalu. Nešto blaže negativne rezultate bilježi Češka.

Nepovoljnim kretanjima u tim zemljama najviše su pridonijeli pad potrošnje kućanstava i smanjenje investicijskih aktivnosti.

S gospodarskim nevoljama se najbolje nosi Letonija, koja je u oba kvartala zabilježila rast iznad jedan posto, a blage stope rasta u cijelom razdoblju bilježe i Poljska, Slovačka, Litva i Estonija. Gospodarstva Bugarske i Rumunjske su u stagnaciji, a tek blagi oporavak vidljiv je u drugom tromjesečju.

PRVI PO NEZAPOSLENOSTI

Hrvatska, u kojoj je u prvom kvartalu anketna stopa nezaposlenosti dosegla 16,4 posto, ima uvjerljivo najveću nezaposlenost među analiziranim zemljama. Visoke stope nezaposlenosti zabilježene su i u baltičkim zemljama, no za razliku od Hrvatske, gdje je visoka stopa nezaposlenosti rezultat višegodišnjeg uzlaznog trenda, u baltičkim se zemljama ona kontinuirano smanjuje tijekom posljednje tri godine. Najniže stope nezaposlenosti (ispod devet posto) bilježe Slovenija, Češka i Rumunjska.

Prvo tromjesečje u većini analiziranih zemalja bilo je obilježeno blagim godišnjim smanjenjem stope zaposlenosti, pri čemu je najznačajnije bilo ono u Hrvatskoj. Jedino je u Estoniji i Litvi zaposlenost blago porasla.

NA ZAČELJU PO IZVOZU

Tradicionalno slabu poziciju Hrvatska i ma i u robnom izvozu. Ona se dodatno pogoršala u prvom polugodištu 2012. u kojem se zaostajanje našeg izvoza za ostvarenjima usporedive skupine zemalja intenziviralo. Tako je, prema sezonski prilagođenim podacima, ukupan izvoz promatrane skupine zemalja u prvom tromjesečju porastao za 2,5 posto (u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja), a smanjenje izvoza, osim u Hrvatskoj, zabilježeno je još jedino u Rumunjskoj i Sloveniji.

U drugom je tromjesečju, zbog dodatnog usporavanja globalne gospodarske aktivnosti i slabljenja inozemne potražnje, u većini zemalja bilo uočljivo usporavanje ili pad izvoza na tromjesečnoj razini. Hrvatska se izdvaja izrazito nepovoljnim trendom robnog izvoza već četvrto tromjesečje zaredom pa vrijednost izvoza još nije premašila razinu koja se bilježila prije izbijanja svjetske financijske krize.

NA VRHU PO PADU PREMIJE RIZIKA

Većina promatranih zemalja suočena je s padom stranih investicija. Odraz je to manjih priljeva dužničkoga kapitala, a izravna su ulaganja ostala relativno stabilna. Pritom su inozemni investitori i dalje skloniji izravnim ulaganjima u Bugarsku te baltičke zemlje, a izrazito se niskim udjelom neto izravnih ulaganja u BDP-u izdvaja Mađarska.

Razlike prinosa na premiju kreditnog rizika za analizirane zemlje počele su se snižavati od lipnja. Promatramo li po zemljama, najveći pad percepcije rizičnosti u razdoblju od lipnja do rujna, mjeren razinom premije osiguranja od kreditnog rizika, zabilježen je u Hrvatskoj i Madžarskoj. U ostalim su zemljama kretanja bila slična, osim u Sloveniji, za koju su se tijekom srpnja i kolovoza pogoršali uvjeti financiranja na međunarodnom tržištu.

Tome je pridonijelo snižavanje kreditnog rejtinga potaknuto narušenom kvalitetom imovine banaka i političkim rizikom od uvođenja ekonomskih mjera za oporavak domaćega gospodarstva.

219324,217030,217098,219446
REKORDERI U RASTU JAVNOG DUGA

Proces fiskalne konsolidacije u većini analiziranih zemalja započeo je u 2010. i nastavio se tijekom 2011. Iznimku čine Slovenija i Hrvatska, čiji se manjak povećao na godišnjoj razini. Ako se promatra kretanje prihoda i rashoda u postocima BDP-a, fiskalna je konsolidacija bila uglavnom određena padom rashodne strane proračuna, što je pak pretežno bilo rezultat smanjenja rashoda za socijalne naknade i naknade zaposlenima.

Pritom je primjetan višak proračuna koji je u prošloj godini ostvarila Mađarska, međutim to je posljedica odluke većine građana da svoja sredstva iz drugog stupa, koji se temeljio na individualnoj kapitaliziranoj štednji, prebace u prvi stup mirovinskog osiguranja, stoga su se jednokratno snažno povećali prihodi državnog proračuna.

Rast javnoga duga bio je u 2011. najizraženiji u Hrvatskoj i Sloveniji, a Mađarska, Letonija i Estonija uspjele su smanjiti razinu javnoga duga. Pritom valja napomenuti da su na kraju 2011. jedino Poljska i Mađarska imale veću razinu javnoga duga od Hrvatske.

Početkom 2012., proračunski se manjak u većini zemalja nastavio smanjivati ili se stabilizirao na razini iz 2011., a kod Mađarske vratio otprilike na razinu prije spomenutog prijenosa sredstava iz drugog stupa mirovinskog osiguranja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi