'Nisam zadovoljan funkcioniranjem AUDIO-a, a to vam valjda nešto znači. Usvojili smo, kao što znate, Strategiju upravljanja državnom imovinom, a sada ćemo i organizaciju države prilagoditi toj strategiji. A to znači i promjene u AUDIO-u', najavio je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a.

Smjenu u AUDIO-u Grčić je najavio nakon što je odslušao što sve prolaze poduzetnici u pripremi investicija, posebice oni koji su se odlučili za ulaganja u obnovljive izvore energije i visoke tehnologije.

'Jasno je da je dobivanje energije iz obnovljivih izvora skuplje u odnosu na konvencionalne i da to država ne može beskonačno financirati. Isto tako je jasno da nama Sunce, vjetar i voda daju obilje GWh, a da je samo pitanje poslovnog modela kako tu energiju iskoristiti. Tu je jedan od problema to da je već u prvom tjednu ove godine bila iskorištena kvota za cijelu godinu, tako da sada čekamo što će biti s kvotama za 2014. godinu.

U takvim okolnostima nemoguće je planirati, iako imam potporu banke za solarnu elektranu od 4 do 5 MW. Osim toga, obišao sam niz primorskih općina koje imaju u planovima predviđenu takvu aktivnost i utvrdio da je većina tog zemljišta državna. Pokucate na vrata AUDIO-a koji vas uputi u CEI, a oni opet u AUDIO. Tako je gotovo nemoguće od kamenjara, odnosno ničega napraviti nešto', upozorio je jedan od sudionika, dodavši da je o svemu tome uputio dopis Ministarstvu još u studenom, dok susret očekuje tek ovih dana.

Odgovarajući na upit zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić naglasio je da električnu energiju iz obnovljivih izvora ne plaća država, nego građani, i to s pola lipe po utrošenom kWh.

'Hvala bogu da su sve kvote potrošene već početkom godine, što pokazuje da smo napravili dobar posao pojednostavljivanjem procedure. Kada je došla ova vlada, imali smo 22 elektrane, a danas imamo na mreži više od sto malih elektrana. Kvote su propisane strategijom 2009. godine i za solarne elektrane to je 45 MW. Krajem lipnja utvrdit ćemo koliko je potrošeno starih kvota, dok ćemo u listopadu utvrditi što je sve napravljeno i odlučiti hoće li se ići na povećanje kvota za iduću godinu', najavio je Leverić.

Ustvrdivši da ja Vlada podijeljena na dva dijela, jedan koji ne radi ništa, a drugi pokušava nešto napraviti, poduzetnik Boris Belamarić iznio je slučaj njegovog poduzeća koje je dobilo državnu potporu za inovativne proizvode.

'Napravili smo satelitski sustav za praćenje koji je jedan od rijetkih u svijetu. Osam puta javili smo se na natječaj Ministarstva poljoprivrede za uređaje za praćenje ribarica. Osam puta nismo dobili natječaj, iako smo bili osjetno jeftiniji, pa je i Državna komisija za kontrolu javne nabave presudila u našu korist. Ministarstvo financija plaća troškove postupka i život ide dalje, mijenjaju se ministri, dok uvijek ista ekipa u Ministarstvu poljoprivrede potpisuje stvari koje nisu zakonite', upozorio je Belamarić te zamolio potpredsjednika Grčića da ga primi, budući da iz Ministarstva poljoprivrede nije dobio dogovore na desetak dopisa.

Naglasivši da je njegova uloga da bude korektiv ne samo u odnosu vlasti prema građanima i poduzetnicima, nego i unutar Vlade, Grčić je priznao da se događaju neželjene situacije

'Događa se da u Vladi, kao i unutar državnih institucija, neki ljudi duboko zakopaju u svoje rovove i ne žele se ni pomaknuti iz njih i treba ih izvući van. Apsolutno je neprimjereno i neprihvatljivo to što su se oglušili na vaše dopise', naglasio je Grčić obećavši da će provjeriti o čemu se radi.

Poduzetnicima okupljenim na nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu, koje je ove godine posvećeno strukturnim fondovima EU-a, odgovarali su i ministar financija Slavko Linić, koji je najavio jači nadzor velikih sustava od ljeta, a do kraja godine i novi obrazac u kojem će se trebati navoditi sve novčane isplate, zatim ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić te ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.

Potonji je iznio nešto drugačije mišljenje od ministra Linića oko načina plaćanja PDV-a od strane obrtnika, a najavio je i promjene u načinu prodaje drvne mase kako bi proizvodne tvrtke imale prioritet kod osiguranja repromaterijala, a ne preprodavači. Isto tako ukazao je na pozitivne pomake i malom i srednjem poduzetništvu, kao što je rast prihoda, izvoza i investicija, ali i upozorio da u narednih šest godina taj sektor ima priliku povući šest milijardi eura iz europskih fondova.