Ukupan iznos EIB-ovih kredita Hrvatskoj pak u prošloj je godini iznosio 170 milijuna eura, a već u prva tri mjeseca 2009. taj je iznos premašen, kreditom HBOR-u u iznosu od 250 milijuna eura, istaknuo je Kollatz Ahnen.

Pritom je kazao da nedavno snižavanja kreditnog rejtinga HBOR-u neće utjecati na suradnju s tom institucijom, "jer se sa snižavanjem rejtinga sada susreću mnoge zemlje, i zemlje kandidatkinje i članice EU".

Sredstva iz kredita HBOR-u namijenjena su financiranju malog i srednjeg poduzetništva, projekata zaštite okoliša te infrastrukturnih projekata u javnom i privatnom sektoru, a i u daljnjim aktivnostima Banke naglasak će biti na "antikriznoj" pomoći tim područjima, posebice malom i srednjem poduzetništvu, koje čini "kralježnicu" svakog gospodarstva.

Kollatz Ahnen je kazao i da su pri kraju pregovori s hrvatskom Vladom vezani uz kreditiranje dvaju projekata, jednog vezanog uz prometnice, a drugog uz zaštitu okoliša. Dogovor o tome trebao bi biti postignut "kroz nekoliko tjedana", rekao je, ne iznoseći detalje o tim projektima.

Od 2001. godine EIB je u Hrvatsku plasirao više od 1,6 milijardi eura kredita, od čega je glavnina, odnosno više od 40 posto bilo namijenjeno sektoru prometa, a ostatak infrastrukturnim, urbanističkim i energetskim projektima.

Povećanje kreditiranja u ovoj godini, osim kao pomoć u krizi, Hrvatskoj bi trebao pomoći i u približavanju EU, pa će tako, uz malo i srednje poduzetništvo, EIB podupirati i projekte usmjerene dostizanju kriterija EU, primjerice projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti, infrastrukturnih projekata i sl.

EIB je u 2008. godini ukupno plasirao oko 51 milijarde eura kredita, a u ovoj i narednoj godini taj iznos planira povećati za po 15 milijardi eura.

Oko 12 milijardi eura EIB je lani uložilo u zemlje regije, a taj će iznos u 2009. povećati na 15 do 16 milijardi eura.