'Samo su godišnji rashodi za kamate i glavnicu državnog duga 11 milijardi kuna. Dug i deficit lokalnih jedinica nisu prijetnja fiskalnoj stabilnosti države jer je dug lokalnih jedinica 4,3 milijarde, a zajedno s dugom komunalnih društava to je oko 11 milijardi kuna. Zbog restriktivnih ograničenja na zaduživanje, koje godišnje utvrđuje Vlada, lokalne se jedinice snalaze i s pomoću svojih komunalnih društava financiraju svoje razvojne projekte. Iznos duga lokalnih jedinica jednak je iznosu koji država na godinu plaća samo za kamate i glavnicu duga' istaknuo je Bajo.

Ocijenio je kako ciljevi, motivi i razlozi mijenjanja porezne politike prema jedinicama lokalne samouprave nisu jasni.

'Dosadašnje su se vlade, pa i ova posljednja, koristile porezom na dohodak kao instrumentom politike ublažavanja fiskalnih nejednakosti između lokalnih jedinica, zatim kao instrumentom fiskalne decentralizacije, socijalne, demografske i regionalne politike. U stalnim promjenama poreza na dohodak i načina dijeljenja njegovih prihoda između država i jedinica lokalne samouprave očitava se stvarna nemoć naših vlada da jasno profiliraju nacionalne fiskalne i gospodarske prioritete. Zbog nedostatka cjelovite gospodarske strategije nema ni jasno utvrđenog koncepta ili plana fiskalne decentralizacije. Država je intervencijama u sustav poreza na dohodak pokušala ostvarivati sve moguće ciljeve, a trebala je samo što jednostavnije podijeliti prihod od poreza i popuniti fiskalne nejednakosti između jedinica lokalne samouprave s transferima iz državnog proračuna koji su utemeljeni na jasnim i transparentnim kriterijima', rekao je Bajo za Lider