Očekivani dobri financijski rezultati glavnog dijela turističke sezone potaknuli su u srpnju snažan sezonski rast ukupnih domaćih depozita, ponajprije kućanstava i poduzeća, a nastavljen je i razmjerno snažan rast ukupnih kredita, izvijestili su u četvrtak iz HNB-a.
Ukupni depoziti tako su u srpnju u odnosu na lipanj porasli za 1,5 milijardi eura ili 2,8 posto (na osnovi transakcija), istaknuto je u komentaru kretanja kredita i depozita Hrvatske narodne banke (HNB). Pritom su prekonoćni depoziti porasli za milijardu eura, a oročeni depoziti za 0,5 milijardi eura.
Promatrano sektorski, najviše su porasli prekonoćni depoziti kućanstava, 0,5 milijardi eura, zatim nefinancijskih poduzeća, 0,4 milijarde eura, a slabije su rasli i prekonoćni depoziti ostalih financijskih institucija, 0,1 milijardu eura.
vezane vijesti
Rastu oročenih depozita najviše su pridonijeli sektor nefinancijskih poduzeća, s 0,3 milijarde eura i, nešto manje izraženo, ostale financijske institucije, s 0,1 milijardom eura, dok su oročeni depoziti kućanstava tek blago porasli, naveli su iz HNB-a.
No, snažan sezonski porast ukupnih domaćih depozita u srpnju nije znatnije utjecao na tendenciju usporavanja godišnje stope njihova rasta započetu početkom ove godine, nakon uvođenja eura, istaknuli su iz HNB-a.
Na godišnjoj su razini ukupni domaći depoziti tako usporili rast s 5,8 posto u lipnju na 5,2 posto u srpnju (na osnovi transakcija), zbog učinka baznog razdoblja, odnosno izraženijeg rasta u istom mjesecu prethodne godine.
Naime, sredinom prošle godine zabilježeno je znatno zaduživanje poduzeća nakon rasta cijena sirovina i energenata, kao i jačanje priljeva gotovine u banke uoči uvođenja eura, napomenuto je.
Promatrano sektorski, depoziti nefinancijskih poduzeća i stanovništva usporili su rast na godišnjoj razini s 8,2 posto u lipnju na 5,4 posto u srpnju, odnosno sa 7,4 u lipnju na 7,2 posto u srpnju.
Kako su istaknuli iz središnje banke, ukupni krediti nastavili su rasti i u srpnju razmjerno snažnim intenzitetom, kao i proteklih mjeseci, ovaj put za 246 milijuna eura ili 0,7 posto.
Pritom su stambeni krediti zabilježili najsnažniji rast u proteklih godinu dana, za 158 milijuna eura, odražavajući novi krug dodjele državnih subvencija za stambene kredite, a snažno su porasli i gotovinski nenamjenski krediti, 67 milijuna eura.
U segmentu kredita nefinancijskim poduzećima, porasli su krediti za investicije i u manjoj mjeri krediti za obrtna sredstva.
No, istodobno su se smanjili krediti za turizam, faktoring i udjeli u sindiciranim kreditima, što je prigušilo ukupan porast kredita poduzećima, koji je iznosio 27 milijuna eura.
Na godišnjoj se razini rast kredita stanovništvu nastavio ubrzavati, sa 6,6 u lipnju na 6,9 posto u srpnju (na osnovi transakcija), pri čemu se nastavilo ubrzavanje rasta i gotovinskih nenamjenskih kredita, sa 6,3 na 6,8 posto, i stambenih kredita, s 9,2 na 9,5 posto.
Krediti poduzećima u srpnju su pak usporili godišnji rast, s 13,5 na 10,8 posto, što je dovelo do usporavanja rasta ukupnih kredita, s 9,2 na 8,2 posto, izvijestili su iz HNB-a.
