Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 93 centa u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 85,79 dolara. Na američkom se tržištu njime trgovalo po 1,35 dolara višoj cijeni, od 83,63 dolara.

U fokusu je tržišta energenata poskupljenje plina zbog naglog pada zaliha paralelno oporavku gospodarstva od koronakrize. Rast cijena na pragu zime podigao je troškove grijanja, a u nevolji su i proizvođači struje i industrija.

Zato su se okrenuli mazutu i dizelu, a to bi u četvrtom tromjesečju moglo povećati potražnju za naftom za čak 450 tisuća barela dnevno, napisali su u bilješci analitičari banke ANZ.

Vodeći su pak proizvođači okupljeni u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i skupini njezinih saveznika prije dva tjedna objavili da će u studenome tek skromno povećati opskrbu, za samo 400 tisuća barela dnevno, kao što su dogovorili u srpnju.

To znači da tržište neće biti dovoljno opskrbljeno, a deficit će pogoršati niske temperature na sjevernoj hemisferi, rekao je analitičar OANDA-e Edward Moya.

"Čini se da će se deficit na tržištu nafte produbiti jer će se energetska kriza intenzivirati, a na sjeveru je već zahladilo", procjenjuje Moya.

"Nestašica ugljena, električne energije i prirodnog plina stvara dodatnu potražnju za naftom, koja, čini se, neće biti popraćena značajno većim brojem barela iz OPEC+-a ili SAD-a", zaključio je analitičar OANDA-e.

Japanski premijer Fumio Kishida u ponedjeljak je rekao da će Tokio pozvati proizvođače nafte da povećaju proizvodnju i poduzmu mjere kako bi ublažili utjecaj rastućih troškova energije na industriju.

Problemi u opskrbi energijom već su zakočili rast kineskog gospodarstva, koje je u trećem tromjesečju poraslo najslabije u godinu dana.

Odvojeno je OPEC danas izvijestio da je barel referentne košarice nafte njegovih članica u petak stajao 83,54 dolara, što znači da je poskupio 1,04 dolara u odnosu na prethodni dan trgovanja.