35 autora promašilo redizajn Hrvatske lutrije

Hrvatska lutrija, tvrtka u državnom vlasništvu, među malobrojnima je čije poslovanje nije potopila recesija. Ovu godinu planira završiti sa 45 milijuna kuna dobiti, što joj omogućuje i investiranje u kompletni redizajn. Nagradni fond javnog natječaja za vizualni identitet iznosio je 140.000 kuna za prve tri nagrade, no u dizajnerskim krugovima saznajemo da bi potencijalna vrijednost dobivanja posla redizajna Lutrije, velike tvrtke s razgranatom arhitekturom brendova, iznosila i do milijun kuna.

Iako su rezultati javnog natječaja, koji je za Lutriju provodilo Hrvatsko dizajnersko društvo (HDD), trebali biti poznati do 8. listopada, odluka o poništenju natječaja donesena je sa zakašnjenjem, tek 13. listopada. Ocjenjivački sud, u čijem je sastavu troje zaposlenika Hrvatske lutrije i četvero dizajnera (Davor Bruketa, Ivan Doroghy, Izvorka Jurić i Denis Kovač), nije pronašao zadovoljavajuća rješenja, pa su odlučili ne dodijeliti nijednu nagradu.

'Činjenica je da se radilo o veoma zahtjevnom projektnom zadatku izuzetne složenosti teme i sadržaja, uočili smo prisutnost velikog broja neprofesionalnih i nedovoljno profesionalnih radova... Velik broj prijedloga temeljio se na različitim vizualnim interpretacijama uobičajenih simbola igara na sreću, poput bubamare ili četverolisne djeteline', stoji u obrazloženju poništenja natječaja.

Iako na početku nisu uspjeli pronaći niti kandidate za uži krug, naknadnom analizom izabrali su četiri, koji 'tek jednim dijelom zadovoljavaju kriterije': poznatog dizajnera Borisa Ljubičića Borisa Maleševića Imeldu Ramović i Ivanu Štrukeljte studio Parabureau. U HDD-u obećavaju da će, čim uspiju okupiti sve članove žirija, organizirati izložbu natječajnih radova i razgovor s autorima kako bi im objasnili gdje su promašili.

Glasnogovornica Hrvatske lutrije Nora Cecić kazala nam je da će Lutrija razmisliti o načinu na koji će raspisati novi natječaj, jer im struka sugerira zaokret. 'Iskustva HDD-a pokazuju da se najbolji rezultati ostvaruju javno-pozivnim natječajem', izjavila je za tportal.

U javno-pozivnom natječaju uz one koji se sami jave žiri odabire autore kojima će poslati poziv, i tima pozvanima dodjeljuje se financijsko obeštećenje. 'Ovo je bio javni natječaj, jer je HL obveznik Zakona o javnoj nabavi. Nismo postavljali uvjet članstva u strukovnim udrugama, s obzirom da tako kompleksan projektni zadatak i ne može odraditi netko tko nije profesionalac. No među primljenim radovima bilo je dosta amaterskih i nedovoljno profesionalnih radova, što sigurno ima veze i s aktualnom financijskom situacijom u zemlji. Javni natječaj očito manje motivira na sudjelovanje renomirane studije, jer ne predviđa odštetu za rad, iako smo mi smatrali da je iznos nagrada dovoljno motivirajući', kazala je voditeljica natječaja Mirna Reinprecht za tportal.