Mnogi vozači i dalje vjeruju da motoru čine uslugu ako stalno voze mirno, tiho i na što nižim okretajima. No kod modernih automobila takav stil vožnje može imati upravo suprotan učinak - i ostaviti tragove istrošenosti već nakon 50.000 kilometara.
Nekad je lagana vožnja doista imala više smisla, osobito u vrijeme motora s rasplinjačima, kada je automobil trebalo zagrijati i postupno pripremiti za normalan rad. Danas je situacija bitno drukčija. Suvremeni motori konstruirani su tako da podnose i traže širi raspon okretaja, a stalno 'gušenje' na niskim obrtajima dugoročno im ne pogoduje.
vezane vijesti
Dugo se smatralo da će nježna i oprezna vožnja produljiti životni vijek motora. Ipak, iskustvo iz prakse pokazuje drukčiju sliku. Motori koji gotovo nikad ne izlaze iz zone niskih okretaja često već na relativno maloj kilometraži pokazuju znakove veće istrošenosti - čak i kada se ulje redovito mijenja i servisni intervali poštuju.
U središtu problema nalazi se jedna važna komponenta modernih motora - pumpa ulja s promjenjivim protokom. Riječ je o rješenju koje se danas ugrađuje u velik broj novih automobila. Kada motor većinu vremena radi na niskim okretajima, takva pumpa ne postiže puni učinak. To znači da protok ulja nije dovoljno snažan da učinkovito ispire naslage ugljika i nečistoće koje se s vremenom skupljaju unutar motora.
Posljedice mogu biti ozbiljne. Ventili se mogu prekriti čađom, a klipni prstenovi mogu zapeti u naslagama, zbog čega više ne obavljaju pravilno svoju funkciju. Tada ulje ostaje na stijenkama cilindara, sagorijeva u radu motora i automobil počinje trošiti više ulja nego što bi trebao.
Redovita izmjena ulja u takvim slučajevima ne rješava problem do kraja. Razlog nije samo kvaliteta ili starost maziva, nego i sam način vožnje. Kod motora s izravnim ubrizgavanjem goriva, koji danas dominiraju tržištem, taj je efekt još izraženiji.
Rješenje nije agresivna vožnja, nego povremeno podizanje okretaja i nešto odlučniji tempo. Motoru s vremena na vrijeme treba omogućiti veći protok ulja i višu radnu temperaturu kako bi se iznutra što bolje očistio u normalnom radu.
Paradoksalno, isključivo mirna, 'džentlmenska' vožnja ne mora biti znak dobre brige o automobilu. Naprotiv, motor koji je stalno izložen preniskim okretajima može već nakon 50.000 do 60.000 kilometara ostavljati dojam znatno istrošenijeg sklopa nego što bi se očekivalo.
