revolucionarni multinacionalni projekt

Znanstvenici u Francuskoj žele kopirati proces kojim Sunce dobiva energiju

28.07.2020 u 20:24

Bionic
Reading

Četrnaest godina nakon što su dobili zeleno svjetlo za projekt, znanstvenici na jugu Francuske u utorak su počeli sastavljati stroj koji bi trebao dokazati može li nuklearna fuzija, koja je izvor energije na Suncu, biti siguran i održiv izvor energije za Zemlju

Komponente za revolucionarni multinacionalni projekt ITER stizale su u malu općinu Saint-Paul-les-Durance iz svih krajeva svijeta proteklih mjeseci. Sada je potrebno spojiti komponente da bi nastala, kako navodi ITER u svojim promotivnim materijalama, "najveća svjetska slagalica". Cilj je demonstrirati da se energija oslobođena nuklearnom fuzijom može proizvoditi održivo i sigurno na komercijalnoj osnovi.

"Fuzija pruža čistu i pouzdanu energiju bez emisije ugljika", navodi se u priopćenju 35 zemalja članica ITERA. ITER čini 27 članica EU-a, Velika Britanija, Švicarska, Indija, Japan, Južna Koreja, Rusija i SAD.

"Fuzija je sigurna, s minimalnim količinama goriva i bez fizičke mogućnosti nesreća zbog rušenja", dodaje se. Nadalje, gorivo za fuziju može se pronaći u morskoj vodi te u litiju, zbog čega ima dovoljno izvora za iduće milijune godina.

"Ovo gorivo veličine ananasa jednako je kao 10 tisuća tona ugljena", stoji u priopćenju. Stroj ITER bit će sastavljen od oko milijun komponenti, a prvi eksperimenti trebali bi početi u prosincu 2025. Reaktor bi svoju punu snagu mogao postići 2035. godine, piše agencija AFP.

Eksperimentalni reaktor, ITER, neće konkretno proizvoditi struju. Trebat će pričekati 2060. godinu da bi se fuzijski reaktor izveden iz ITER-a spojio na električnu mrežu. A bude li spojen na električnu mrežu, proizvodit će 500 megavata termalne energije koje bi se pretvorilo u oko 200 megavata električne energije, što bi bilo dovoljno za 200 tisuća kućanstava.

No ova "umjetna sunca" kritiziraju ekolozi koji u projektu vide znanstvenu iluziju bez ikakva jamstva da će polučiti rezultat te "financijsku rupu bez dna", kao što je ocijenio Greenpeace. Projekt je počeo s pet godina kašnjenja i prvotni se proračun utrostručio na gotovo 20 milijarda eura danas.