Ukrajinski i poljski predsjednik su subotu obilježili godišnjicu pokolja nad Poljacima koji su tijekom Drugog svjetskog rata izvršili ukrajinski nacionalisti, a masovna ubojstva Poljaka i dalje su izvor napetosti između dviju država
Iako je Varšava jedan od najčvršćih saveznika Kijeva od invazije Rusije na Ukrajinu u veljači 2022., Volinjski pokolj u kojem je, prema procjenama, od 1943. do 1945. u zapadnoj Ukrajini likvidirano između 50.000 i 60.000 Poljaka, i dalje opterećuje odnose dviju naroda, a napetosti posebice izbiju uoči godišnjice pokolja 11. srpnja.
U manjem opsegu, žrtve pokolja su bili i Rusi, Židovi, Armenci, Česi i predstavnici drugih naroda koji su živjeli u Volinjskom kraju. Poljski parlament smatra da masovna ubojstva koja su počinili Ukrajinska ustanička vojska i Organizacija ukrajinskih nacionalista pod vodstvom Stepana Bandere imaju karakteristike genocida.
vezane vijesti
Ukrajina to odbacuje i na događaje u Volinju gleda kao na sukob između Poljske i Ukrajine koji je utjecao na oba naroda. Poljski povjesničari kažu da je u poljskim operacijama odmazde također ubijeno do 12.000 Ukrajinaca.
Volodimir Zelenski i Andrzej Duda su u spomen na žrtve nazočili misi u crkvi u zapadnoukrajinskom gradu Lucku. 'Zajedno odajemo počast nevinim žrtvama u Volinju. Sjećanje nas ujedinjuje. Zajedno smo jači', objavio je Dudin ured na Twitteru.
Zelenski je prenio istu izjavu na ukrajinskom i poljskom. Zbog Volinjskog pokolja izbio je početkom godine javni rat riječima nakon što je poljsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo da bi se Zelenski zbog tog zločina trebao ispričati i zatražiti oprost.
