POTPLAĆENI I OMALOVAŽENI

Zašto u doba globalnog obrazovanja nestaju učitelji?

  • Autor: Davorka Grenac
  • Zadnja izmjena 28.04.2018 09:19
  • Objavljeno 28.04.2018 u 09:19
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Damir Spehar/PIXSELL

Prosječna životna dob prosvjetnih radnika u svijetu je 48 godina, a 'rezervnim zanimanjem' još se bavi 68 posto žena. Podcjenjivački odnos prema toj prevažnoj i plemenitoj profesiji te kronično niska primanja tjeraju ih iz školskih učionica, ne samo u nas. Na australskim sveučilištima desetkovani su studenti pedagogije, a u novozelandskom Aucklandu bilježe najveću krizu nastavničkog kadra u zadnja tri desetljeća. Trenutačno štrajkaju učitelji i nastavnici u SAD-u, Velikoj Britaniji, Kanadi, na Jamajci, u Keniji...

U nedavnoj emisiji 'Nedjeljom u 2' čelnik HSS-a Krešo Beljak ustvrdio je kako je reforma školstva moguća samo ako je provedu zadovoljni i dobro plaćeni nastavnici.

'Stojimo na raskrižju, spremni za novo putovanje, no ako želimo da naša društva ostanu kohezivna i upravljiva, gospodarske, političke i obrazovne institucije morat će usvojiti velike promjene i brzo se prilagođavati novome', piše američki psiholog i pedagog Jordan Shapiro u eseju 'Smisleno obrazovanje u doba neizvjesnosti', naglašavajući koliko je golem, odgovoran i složen zadatak prosvjetara u globalnom obrazovanju 21. stoljeća.

Prosječna životna dob današnjih učitelja i nastavnika u svijetu je 48 godina. Jedna od najstarijih profesija očito nije više privlačna mladima, kako zbog ignorantskog odnosa društva prema njoj tako zbog kronično siromaških primanja. Nije to samo u nas te su učitelji i nastavnici u novu školsku godinu 2017./18. uplovili kao najpotplaćenija VSS djelatnost, od koje je bolje plaćen i nekvalificirani radnik u rudarstvu, s malom mogućnosti napredovanja i prijetnjom smanjenja satnice ili gubitka radnog mjesta zbog egzodusa Hrvata.

Kriza učitelja

Tako je to i u dalekoj Australiji, u kojoj se oglasilo zvono za uzbunu nakon što se ove godine na Sveučilištu Queensland, jednom od 50 najcjenjenijih u svijetu sa 6600 nastavnika i 52.000 studenata, na studij pedagogije i tečajeve za pripreme nastavničkog kadra prijavilo 44 posto manje zainteresiranih nego prošle godine.

Na Novom Zelandu vlada panika zbog najvećeg deficita nastavničkog kadra u zadnjih 15 godina. Prošle godine diplomiralo je samo 700 prosvjetara, polovina potrebnih u zemlji. Grad Auckland bilježi najveću krizu učitelja u osnovnim školama u zadnja tri desetljeća te čak 370 osnovnih i srednjih škola ima nepopunjena radna mjesta, što pogađa 10.000 učenika, pa ravnatelji sami predaju, zapošljavaju nedovoljno kvalificirane ljude, povlače nastavnike iz mirovine, planiraju uvoz prosvjetara i smanjuju broj razreda povećavajući broj učenika u njima.

Dodatnim poslom do dostojanstva

U SAD-u je u toku treći veliki štrajk nastavnika ove godine. Štrajkalo se na ulicama Oklahome i Zapadne Virginije, a počeo je i sveopći prosvjed u Arizoni, koji podupire 78 posto od 57.000 prosvjetnih radnika. CNN je nedavno objavio reportažu o prosvjetarima koji se nakon nastave prihvaćaju dodatnih poslova da prežive: kose travu, dostavljaju hranu i robu, konobare, voze školske autobuse prije i poslije nastave. Neke su nastavnice na bizaran način dodatno zaradile za kućne režije surogat trudnoćom te se među siromašnim korisnicima 'banke hrane' mogu naći i učitelji, navodi CNN.

Prosvjed učitelja u Arizoni

Prosvjed učitelja u Arizoni

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

'Moral učitelja je svake godine sve lošiji. Puno mojih kolega napušta školu, dosta im je preživljavanja na rubu', izjavljuje ogorčeni učitelj iz Oklahome, Craig Troxell.

Dva najveća britanska sindikata nastavnika prijete štrajkom zbog niskih plaća (prosječna je 34.400 funti godišnje, u Londonu 41.900), a nastavnici su prosvjedovali i u kanadskoj provinciji Nova Scotia, tražeći reformu javnog školstva. U ožujku su zbog štrajka bile zatvorene škole na Jamajci. U Keniji prijete općim štrajkom sljedećeg mjeseca ako vlasti ne promijene politiku stalnog seljakanja nastavnika iz jednog mjesta u drugo, zbog čega teško mogu organizirati obiteljski život. I, naravno, zbog bijednih plaća: prema podacima Ekonomskog instituta u Nairobiju, 44 posto njihovih nastavnika zarađivalo je 2015. između 16.696 i 24.662 kenijska šilinga (954 i 1413 kuna) mjesečno.

Hrvatski i južnoafrički učitelji istih plaća

U Tanzaniji i Ugandi plaćeni su još bjednije, ali sa 167.000 randa bruto godišnje (7000 kuna bruto mjesečno) učitelji prvih razreda osnovne škole u Južnoafričkoj Republici zarađuju jednako kao hrvatski - hrvatski su prošlog lipnja u prosjeku dobivali 7715 kuna bruto mjesečno, a srednjoškolski nastavnici 8211 kuna bruto.

  • +14
  • +11

Prosvjed Sindikata hrvatskih učitelja pred Ministarstvom znanosti i obrazovanja u ožujku ove godine

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl

Plaća srednjoškolskog nastavnika od 112.300 eura godišnje (69.300 kuna mjesečno bruto) na kraju radnog vijeka u Luksemburgu stoga djeluje sasvim nestvarno, ne samo hrvatskim prosvjetarima, nego nastavnicima u mnogim od 35 članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Na samom dnu zemalja OECD-a je Estonija s maksimalnom zaradom od 13.382 eura godišnje (8265 kuna mjesečno). Luksemburškom olimpu najviše se približava Južna Koreja (zemlja s najrigidnijim obrazovnim sustavom), na trećem je mjestu Austrija, iza nje Njemačka i Kanada, a slovenski su nastavnici nešto bolje plaćeni od britanskih i finskih.

Nije sve u novcu

Ali nije sve u primanjima. Iako su Finci po plaćama na 23. mjestu, znatno slabiji od Amerikanaca, njihov je obrazovni sustav iz godine u godinu među najboljima u svijetu, nastavnici uživaju jednak društveni status kao liječnici te se smatra da – s obzirom na to koliko su plaćeni i koliko pružaju učenicima – finska djeca dobivaju 'najveću vrijednost za utrošeni novac na obrazovanje'.

Kao neke od razloga napuštanja ili neupuštanja u posao prosvjetara australski nastavnici navode činjenicu da im rigidni nastavni programi ne omogućuju odnos prema učenicima kao pojedincima, smeta ih standardizirano testiranje koje je postalo nacionalni sport, zamjeraju manjak slobode u kreiranju nastave i prilagodbe učenicima, srozavanje autoriteta, negativan imidž u medijima i famu da zbog školskih praznika rade manje od ostalih zaposlenika. Smeta ih omalovažavanje i odnos prema prosvjeti kao prema 'rezervnom zanimanju' za 68 posto žena, koliko ih je u toj profesiji u svijetu.

Kao glavne razloge odustajanja Australci tako tek na zadnjem mjestu navode male plaće, a od svih prosvjetara u svijetu kineski uživaju najveći respekt, kako u društvu tako i među učenicima, mada im se plaća kreće od 300 do 1000 dolara.

S takvom popudbinom ulazimo u sljedećih 12 godina, kada bi prema utopijskom planu UNICEF-a do 2030. trebalo regrutirati i pripremiti 68,8 milijuna učitelja i nastavnika za edukaciju svakog djeteta u svijetu, uključujući 124 milijuna mališana koji trenutno ne pohađaju nikakvu školu. Najviše prosvjetara nedostaje u Africi, pa dok tamo ratuju s pločom i kredom, u bogatim zemljama svakodnevno se moraju prilagođavati novim izazovima edukativne tehnologije.

'Ministarstva nerijetko nabavljaju nova i skupa tehnološka čuda zbog političkih razloga, da se formalno pokažu ispred svoga vremena, pri čemu neoprostivo zanemaruju nastavnički kadar', piše pedagog Jordan Shapiro, pa zaključuje: 'Bez obzira na svu tehnologiju, koja u kreativnoj nastavi čini čuda, ne smije se nikada zaboraviti da na početku i na kraju svakog kvalitetnog obrazovanja ipak ostaje - dobar učitelj.'

  • +3

Dječje igralište u Zagrebu na Bundeku

Izvor: Pixsell / Autor: Luka Stanzl/PIXSELL

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!