Nakon potresa, koji je znatno oštetio velik broj objekata u gradu, oštećeni stanovnici Zagreba, uz sve veće egzistencijalne probleme uzrokovane pandemijom koronavirusom, svakodnevno su sve više suočeni i sa sve većim problemima povezanima sa svakodnevnim stanovanjem i životom u oštećenim građevinama te zaokupljeni rješenjima u vezi s njihovom obnovom, upozoreno je u priopćenju koje je potpisao Darko Klasić, predsjednik Kluba gradski zastupnik HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Ferdeljija.

Zagrebački HSLS smatra da šira javnost i građani nisu upoznati u cijelosti s razmjerima štete i veličinom nastalih oštećenja niti dva tjedna nakon što se dogodio potres u Zagrebu te da su gradske službe i institucije u protekla dva tjedna zakazale i propustile priliku da budu učinkovit javni servis građana koji, osim što ih financiraju, pokušavaju svojim radom i djelovanjem riješiti svoje spomenute probleme.

'Umjesto toga, oštećeni stanovnici Zagreba iz dana u dan nailaze i na nove prepreke koje im nameću gradske službe svojim složenim, birokratskim i nerazumljivim administriranjem i odlukama koje onemogućavaju svakodnevni život i pružanje osnovnih komunalnih usluga. Pored još jednog novog zagrebačkog tigra od papira, tzv. zagrebačkog kriznog stožera, jedna od poluga obnove i sanacije šteta u Zagrebu trebalo bi biti GSKG', stoji u priopćenju.

GSKG posluje u okviru Zagrebačkog holdinga i, kao najveći upravitelj, održava više od 173.000 stambenih, poslovnih i garažnih prostora, što iznosi otprilike 85 posto ukupnog fonda Grada Zagreba.

Primarna djelatnost, navodi se dalje, GSKG-a jest održavanje stambenih objekata, ali i održavanje javnih prolaza, pothodnika, fontana i WC-a. U zadnjem dostupnom financijskom i revizorskom izvještaju društva za 2018. vidljivo je da je to društvo imalo prihod od više od 114 milijuna kuna i 353 zaposlena djelatnika, čiji su troškovi plaća iznosili gotovo 49 milijuna kuna. Iz niza poslovnih izvještaja usvojenih tijekom proteklih godina proizlazi da se 50 posto dobiti GSKG-a prenosilo u zadržanu dobit, dok se 50 posto dobiti isplaćivalo trgovačkom društvu Zagrebački holding. S druge strane, ocjenjuje HSLS, GSKG "očigledno pokušava odgoditi što je više moguće svoje financijske obveze prema vlasnicima iako bi oni trebali moći slobodno raspolagati iznosom na svojim računima, no izgleda da tomu i nije baš tako".

'Kroničan nedostatak financijskih sredstava kao i dugovi Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga zbog nerazumnog trošenja postavlja pitanje nalazi li se novac iz pričuve vlasnika nekretnina uopće na računima koji su u tu svrhu predviđeni ili je iskorišten za nešto drugo?', upitao je HSLS-a.

Ističe da treba razjasniti ta opravdana pitanja predstavnika stanara i građana. 'Ujedno zalažući se za transparentne političke procese te odgovornu i racionalnu politiku polaganja računa građanima, HSLS Grada Zagreba traži od GSKG-a i uprave Zagrebačkog holdinga javnu objavu izvoda banaka sa stanjem pričuve zgrada na dan 1. ožujka 2020. kako bi građani imali uvid u sredstva koja su trenutno dostupna za pokretanje što hitnije obnove zgrada, a koja su, valja podsjetiti, njihova sredstva'.

Također HSLS traži od gradske uprave i Kriznog stožera Civilne zaštite informaciju o tome koliko je upravitelja zgrada u Zagrebu i koje je upravitelje, izuzev GSKG-a, Ured za upravljanje u hitnim situacijama kontaktirao u vezi s dobivanjem broja oštećenih zgrada njihovim stanjem i koliko je postupaka saniranjem oštećenih zgrada pokrenuto.