Kako piše britanski Guardian, Srbija se suočava s izborima kakve nije imala godinama. Na njima se ne odlučuje samo o sastavu parlamenta i budućoj vladi nego i o nastavku političkog sustava koji je Vučić izgradio tijekom proteklog desetljeća.

Dugogodišnji srbijanski čelnik je krajem rujna podnio ostavku na predsjedničku dužnost kako bi se na parlamentarnim izborima mogao kandidirati za premijera. Predvodi listu 'Ujedinjena Srbija', okupljenu oko SNS-a, a nasuprot njemu stoji Studentska lista, politički pokret nastao iz gotovo dvogodišnjih prosvjeda.

Od tragedije u Novom Sadu do borbe za vlast

Početak političkog preokreta veže se uz 1. studenoga 2024., kada se urušila nadstrešnica na novosadskom željezničkom kolodvoru, pri čemu je poginulo 16 ljudi. Tragedija je izazvala val prosvjeda i otvorila pitanja korupcije, odgovornosti institucija i sigurnosti javnih građevinskih projekata. Studenti su ubrzo postali predvodnici prosvjednog pokreta koji se proširio diljem zemlje.

Njihovi zahtjevi za utvrđivanjem odgovornosti postupno su prerasli u šire nezadovoljstvo načinom upravljanja državom, položajem pravosuđa, medijskim slobodama i djelovanjem državnih institucija. Pokret je na kraju odlučio sudjelovati na izborima, nastojeći podršku s ulica pretvoriti u zastupnička mjesta.

Nove političke napetosti u rujnu je izazvao pokop Ratka Mladića, pravomoćno osuđenog ratnog zločinca, koji je u Beogradu ispraćen uz vojne počasti. Događaj je izazvao međunarodne osude, ali i okupljanje njegovih pristaša.

Vučić protiv studenata: Dva različita politička pristupa

Vučićev SNS oslanja se na razvijenu stranačku infrastrukturu, potporu dijela nacionalistički orijentiranih birača i snažnu prisutnost u medijima. Oporba i organizacije koje prate izbore godinama upozoravaju na neravnopravne uvjete političkog natjecanja, uključujući pritiske na birače i korištenje javnih resursa u stranačke svrhe.

Studentska lista, s druge strane, nema jednog prepoznatljivog vođu ni klasičnu stranačku hijerarhiju. Okuplja akademske djelatnike, stručnjake i druge kandidate iz različitih dijelova Srbije, a velik dio kampanje organizira preko sveučilišnih i lokalnih mreža.

Nastoji doprijeti do građana koji su izgubili povjerenje u tradicionalne političke stranke ili ranije nisu izlazili na izbore. Uspon studenata je promijenio i položaj dosadašnje oporbe. Prema analizi Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR), potpora tradicionalnim oporbenim strankama pala je s približno 30 na između 10 i 15 posto.

Dio njih podržao je studentski pokret, dok druge samostalno pokušavaju prijeći izborni prag od tri posto. Podjele su zahvatile i desno orijentirane nacionalističke stranke, što otežava procjenu budućeg sastava parlamenta.

Tko bi mogao pobijediti?

Pouzdan odgovor zasad ne daju ni predizborne ankete. Neka istraživanja prednost daju Vučićevoj listi, druga studentima, a dio pokazuje gotovo izjednačen odnos snaga. Osim različitih rezultata, problem predstavlja i nepovjerenje u uvjete održavanja izbora.

Guardian upozorava na optužbe za zastrašivanje birača, pritiske na oporbene aktiviste, medijsku pristranost te moguće manipulacije biračkim popisima i glasovanjem iz inozemstva. Zabrinutost zbog izbornih uvjeta već su izrazili i međunarodni promatrači, a izbore će pratiti misija Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) pri OESS-u.

Za većinu u srbijanskom parlamentu, koji ima 250 zastupničkih mjesta, potrebno je osigurati najmanje 126 mandata. Upravo bi raspodjela mandata mogla odrediti hoće li jedna strana moći samostalno formirati vladu ili će odlučujuću ulogu imati manje stranke.

Pet mogućih scenarija nakon izbora

Analitičari ECFR-a izdvojili su pet mogućih razvoja događaja, od uvjerljive pobjede jedne strane do dugotrajne političke krize.

Ako SNS osvoji jasnu parlamentarnu većinu, Vučić bi mogao nastaviti upravljati državom kao premijer, dok bi Studentska lista postala važna parlamentarna oporba. Tijesna pobjeda vladajuće opcije, osobito ako bude popraćena dokazima o nepravilnostima, mogla bi izazvati nove masovne prosvjede, pravne sporove i sukobe s policijom.

Moguć je i rezultat u kojem nijedan politički blok ne uspije osigurati većinu. Tada bi presudnu ulogu u pregovorima mogle imati manje stranke, uključujući socijaliste, a neuspjeh u formiranju vlade mogao bi dovesti do ponavljanja izbora.

U slučaju pobjede Studentske liste, presudno bi bilo hoće li Vučić i SNS prihvatiti rezultat i omogućiti miran prijenos vlasti. Čak i kada bi primopredaja prošla bez većih poteškoća, novu bi vladu čekao zahtjevan posao reformiranja institucija nakon dugogodišnje dominacije jedne političke opcije.

Zašto izbore pozorno prati i Europa?

Srbija je kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, ali njezina vanjska politika već godinama pokušava održavati odnose s Bruxellesom, Moskvom i Pekingom. Vučićeva vlast pritom surađuje s Europskom unijom, ali održava i bliske političke i gospodarske veze s Rusijom i Kinom. Sjedinjene Države također imaju interese u Srbiji, osobito u energetici i tehnološkom sektoru.

Eventualni nastavak Vučićeve vlasti otvorio bi pitanje budućeg pristupa Bruxellesa Srbiji, osobito ako izborni proces bude obilježen ozbiljnim nepravilnostima. Analitičari smatraju da bi Europska unija tada morala odlučiti hoće li nastaviti dosadašnju suradnju ili snažnije uvjetovati financijsku potporu i napredak Srbije prema članstvu provedbom demokratskih reformi.

Pobjeda Studentske liste, s druge strane, otvorila bi mogućnost drukčijeg odnosa s Bruxellesom, ali ne bi automatski značila ni brže pristupanje Uniji ni promjenu svih vanjskopolitičkih prioriteta. Za Europsku uniju ključna će biti i vjerodostojnost izbornog procesa, kao i spremnost političkih aktera da prihvate rezultate.

Biračka mjesta otvaraju se u nedjelju u 7 sati, a zatvaraju u 20 sati. Prve neslužbene procjene očekuju se tijekom večeri, dok bi preliminarni službeni rezultati trebali biti poznati u noći na ponedjeljak.