Najviši sud u utorak je priopćio da je odbio žalbu države te potvrdilo raniju odluku zagrebačkog Županijskog suda "kojim je odbijen tužbeni zahtjev upravljen na utvrđenje nezakonitosti štrajka" u organizaciji Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN).

Zaključeno je da se radi o štrajku organiziranom u svrnu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa koje propisuje Zakon o radu.

Stoga, sindikat koji organizira štrajk za tu svrhu ne mora biti utvrđen kao reprezentativni. Reprezentativnost je potrebna ako se radi o štrajku... zbog spora o sklapanju izmjena ili obnovi kolektivnog ugovora, o čemu u ovom slučaju nije riječ.

Ocijenjeno je da postoji ovlaštenje sindikata na organiziranje štrajka jer se takvo pravno shvaćanje temelji na analizi pravnih normi Zakona o radu, koje uređuju institut prava na štrajk, Ustava i Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

"Pri tome, naglašeno je, da je pravo na isplatu plaće za obavljeni rad osnovno i najvažnije pravo radnika iz radnog odnosa, kao i temeljno pravo iz Ustava koje jamči svakom zaposleniku pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojanstven život", zaključio je Vrhovni sud.

Predsjednica SDLSN Iva Šušković u ponedjeljak je, nakon sastanka u ministarstvu, izvijestila da nije postignut dogovor s ministrom pravosuđa i uprave Ivanom Malenicom pa se štrajk nastavlja.

SDLSN je 5. lipnja pokrenuo štrajk svojih članova, državnih službenika i namještenika u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu, a traže 400 eura povećanja plaća te reguliranje kolektivnog pregovaranja za zaposlene u sudbenoj vlasti i DORH-u.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica izjavio je nakon sastanka kako je svjestan da su su plaće u državnim i javnim službama male, ali da se problem ne može riješiti parcijalno.