Njemačka vlada planira ozbiljnu reformu vojne službe s ciljem jačanja Bundeswehra u kontekstu pogoršane sigurnosne situacije u Europi. Ministar obrane Boris Pistorius (SPD) potvrdio je da se priprema zakon koji bi omogućio ponovno aktiviranje vojne obveze, ali tek u slučaju da se ne prikupi dovoljan broj dragovoljaca, piše DW.

U aktualnom nacrtu zakona već su sadržane odredbe koje predviđaju poboljšane uvjete za vojnike, uključujući bolje plaće i smještaj, ali i mogućnost obaveze služenja vojske ako ostale mjere ne daju rezultate.

Vojna obveza kao krajnja opcija

'Ako nemamo dovoljno vremena da u kriznom trenutku pišemo novi zakon, bolje je da taj mehanizam imamo već sada ugrađen u zakonodavstvo', poručio je Pistorius, istaknuvši kako to ne znači automatsko uvođenje obaveznog služenja vojnog roka.

Trenutni cilj Ministarstva obrane je povećati broj vojnika sa sadašnjih 180.000 na 260.000, te osigurati do 200.000 pričuvnika – dok ih je trenutno tek oko polovice tog broja. PSvi koji ove godine navrše 18 godina primit će poštu od Bundeswehra. Prvi korak su mjere kojima se mlade želi privući u vojsku: konkurentne plaće, obrazovne prilike te kontaktiranje godišta osamnaestogodišnjaka poštom s pozivom da ispune upitnik. Za mladiće je to obvezno, za djevojke dobrovoljno.

Politička potpora – i protivljenja

Zakon ima podršku i iz redova oporbe i CDU-a i CSU-a, ali ne i unutar cijelog SPD-a. Predsjednik kluba zastupnika SPD-a Matthias Miersch smatra kako bi se o obaveznoj službi moglo raspravljati tek u sljedećem mandatu, dok Lars Klingbeil, šef stranke i vicekancelar, smatra da je vrijeme da se Njemačka ozbiljno pripremi za sve opcije, uključujući i vojnu obvezu.

Pistorius poručuje da 'upitnici nisu dovoljni za obranu zemlje' te da u slučaju manjka dragovoljaca mora postojati mogućnost brze reakcije, uključujući i djelomično obvezivanje jedne generacije na služenje vojnog roka.

Slično razmišlja i Thorsten Frei (CDU), šef Ureda kancelara, koji predlaže mehanizam prijelaza na vojnu obvezu ako se ne ispune ciljevi novačenja. Bavarski premijer Markus Söder (CSU) ide i dalje – otvoreno poziva na ponovno uvođenje obveznog roka.

'Ako želimo imati najjaču vojsku u Europi i obraniti granice NATO-a, onda to vjerojatno neće biti moguće samo s upitnicima i dragovoljnošću“, poručio je Söder, podsjećajući na prijetnju iz Rusije i primjere Švedske i Finske koje su se priključile NATO-u zbog stalnog narušavanja njihovih teritorijalnih voda i zračnog prostora.

O prijedlogu zakona raspravljat će se u njemačkoj vladi prije ljetne stanke, a nakon toga bi mogao biti i usvojen. Ako bude prihvaćen, Njemačka bi po prvi put od ukidanja obveznog vojnog roka 2011. godine imala zakonski okvir koji omogućava njegovo brzo ponovno aktiviranje.