'Konačna odluka još nije donijeta, no ako ukinemo te neradne dane napravili bismo značajne uštede', objasnio je Novom listu visoki izvor u Vladi.

Prema procjenama poslodavaca, svaki neradni dan znači gubitak oko milijardu i 100 milijuna kuna za gospodarstvo. Trenutačno Hrvatska ima 14 dana državnih praznika i blagdana koji su ujedno neradni dani. Rekorder među članicama Europske unije je Slovenija sa 15 dok, primjerice, Grci, Talijani i Francuzi godišnje imaju 12 prazničnih dana. S druge strane, najveći radnici su Britanci koje, ne računajući godišnje odmore, zapadne tek osam neradnih dana.

U Vladi postoje i ideje da se novogodišnji praznici produlje i na 2. siječnja, što su početkom godine zatražili i turistički radnici po uzoru na Sloveniju i Srbiju.

U Vladi su svjesni toga da bi najava ukidanja sva ta tri praznika mogla u javnosti izazvati burne rasprave, ne samo sindikalno, nego i ideološki motivirane. Možda bi ipak najviše polemika potaknulo pretvaranje Dana državnosti u spomen-dan. Taj je datum izabran za praznik jer je 25. lipnja 1991. godine, temeljem rezultata prethodnog referenduma, Sabor donio odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske.

Ostalo je zapamćeno da su u trenutku glasovanja SDP-ovi zastupnici izašli iz dvorane jer je njihov prijedlog bio da se istovremeno donese deklaracija o mogućem udruživanju Hrvatske s državama bivše Jugoslavije. 'Ključan je datum bio 8. listopada 1991, kad je Sabor, nakon tromjesečnog moratorija na odluku o samostalnosti, proglasio neovisnost Hrvatske. Dan neovisnosti stoga svakako treba ostati, a Dan državnosti može biti na razini spomen-dana', zaključuju u Vladi.