Predstavnici osam država, među kojima je i Hrvatska, sastali su se u ergeli Lázár, kod mjesta Gödöllő u Mađarskoj, te nastavili aktivnosti kako bi zajednička nominacija mogla biti predana UNESCO-u do kraja ožujka, kako je planirano, objavilo je slovensko ministarstvo kulture koje koordinira te aktivnosti.

Ministarstvo je istaknulo kako je riječ o sadržajno i logistički vrlo zahtjevnom projektu. Predviđeno je da zajedničku nominaciju do kraja ožujka ove godine podnesu Austrija i Slovenija, zajedno s Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom, Mađarskom, Italijom, Rumunjskom i Slovačkom, a očekuje se da bi lipicanci na UNESCO-ov popis, kao svjetska nematerijalna kulturna baština, mogli biti uvršteni 2021. godine.

O tome da koordinaciju aktivnosti vodi slovensko ministarstvo za kulturu dogovorili su se lani na sastanku u Austriji tadašnja austrijska ministrica vanjskih poslova Karin Kneissl i njen slovenski kolega Miro Cerar. Kneissl je tom prigodom istaknula da je uzgoj lipicanaca nešto što povezuje zemlje koje su udomile te plemenite konje i da je zajednička nominacija izraz duha europske suradnje.

'Lipicanci su simbol mudrosti, ljepote, energije, suradnje, povjerenja i tradicije', kazao je nakon tog susreta Cerar, potvrdivši da su završeni raniji prijepori oko toga kome izvorno pripada tradicija uzgoja konja lipicanaca. Slovenija je nakon osamostaljivanja zahtijevala da joj se prizna ekskluzivno pravo na oznaku 'domovina lipicanaca', budući da je prva ergela tih konja osnovana u selu Lipica, koje je na teritoriju Slovenije, čemu su se protivile Italija i Austrija, ali je spor u međuvremenu riješen na zadovoljstvo svih.

Austrije je dvoranu u kojoj se obavlja Španjolska škola jahanja za lipicance već uvrstila na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine, protiv čega je Slovenija svojedobno bila prosvjedovala, ali se prijepor kasnije riješio i došlo je do obnovljene suradnje na tom području.