NAŠ STRUČNJAK TUMAČI

Ubrzan rast razine mora: Što će biti s Jadranom?

poplava-dolina-Neretve

poplava-dolina-Neretve

Izvor: Pixsell / Autor: Ivana Ivanovic

Predviđanja rasta razina mora uzrokovanih klimatskim promjenema od prije nekoliko godina danas su već zastarjela; one se podižu brže nego što smo očekivali, a situacija će se vjerojatno samo pogoršavati, upozorili su ovih dana NASA-ini znanstvenici

Nakon više desetljeća stagnacije, one posljednjih godina ubrzano rastu i u Jadranu, a nedavno su napravljene detaljne studije koje pokazuju koliko bi nas mogle koštati štete koje će izazvati plavljenja nižih priobalnih krajeva.

Teško predvidiv porast

Mora rastu iz dva ključna razloga – zato što se voda zagrijavanjem širi te zato što se ledenjaci na kontinentima i na polovima otapaju i povećavaju ukupnu vodenu masu. Prvi uzrok odgovoran je za jednu trećinu porasta, a drugi za oko dvije trećine.

Globalne razine mora danas su u prosjeku za 20-ak cm više nego prije stotinu godina, a NASA-ina satelitska mjerenja, koja se provode od 1993., pokazuju da se one u zadnje vrijeme podižu stopom od oko 3 mm godišnje.

Kratka biografija

Mirko Orlić je doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu, usavršavao se na prestižnom Scripps Institution of Oceanography (SAD), redoviti je profesor na PMF-u u Zagrebu. Bavi se istraživanjem fizikalnih procesa u moru te međudjelovanja atmosfere i mora; vodio je brojne domaće i međunarodne projekte te sudjelovao u višemjesečnim krstarenjima na hrvatskim, američkim i njemačkim istraživačkim brodovima. Objavljivao je u ponajboljim međunarodnim časopisima, kao što su Nature Climate Change, Journal of Geophysical Research i Journal of Physical Oceanography, a radovi su mu u međunarodnoj znanstvenoj periodici citirani više od 1300 puta. Član je različitih svjetskih strukovnih udruga. Dobio je Fulbrightovu nagradu, Državnu nagradu za znanost i Nagradu HAZU za najviše znanstveno dostignuće.

No stručnjaci još uvijek nemaju jednoznačan odgovor na pitanje koliko će točno narasti do kraja stoljeća. Prije tri godine UN-ov Međunarodni panel za klimatske promjene (IPCC) objavio je da bi se porast do 2100. u prosjeku mogao kretati između 28 i 98 cm ovisno o tome kolike će biti emisije CO2 u budućnosti.

No NASA-ini stručnjaci ističu kako je moguće da su čak i najcrnja predviđanja od jednog metra zapravo preskromna. Razlog tome je to što modeli IPCC-ja u obzir uzimaju samo promjene temperatura na površini ledenjaka, a ne i brzo otapanje koje se događa kada se njihovi dijelovi odlome i kliznu u oceane. Osim toga dobar dio otapanja ledenjaka odvija se u dubokim podvodnim kanjonima daleko od naših očiju i instrumenata.

NASA-in glaciolog Eric Rignot kaže da bi razine mora mogle dosegnuti razmjere koji će potpuno transformirati obale čak i ako se porast globalne temperature ograniči na optimistična 2°C. Naime, odgovor ledenjaka na promjene u temperaturi je spor pa se otapanje s odgodom od nekoliko desetljeća može nastaviti stoljećima.

'S budućim zagrijavanjem možda ćemo završiti s višemetarskim rastom razina u narednim stoljećima', rekao je Rignot i dodao: 'Govorimo o porastu od šest metara i više. Razine mora mogle bi rasti pola metra po stoljeću, no mogle bi i više metara po stoljeću. Mi jednostavno ne znamo'.

Takvo podizanje mora, u kombinaciji s plimama i olujama moglo bi ozbiljno ugroziti brojne velike svjetske priobalne gradove među kojima New York, London, Šangaj, Hong Kong, Sydney, San Francisco, Tokyo, Mumbai i Cape Town. Samo u SAD-u moglo bi biti ugroženo više od 300 gradova, a postoji opasnost da nestanu i cijele otočne države.

Orlić: Jadran je dugo stagnirao, no sada raste

Jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za ovu problematiku prof. Mirko Orlić iz Geofizičkog zavoda PMF-a u Zagrebu kaže da bi podizanje razina mora, koje predviđaju nove znanstvene studije, i u našoj zemlji moglo uzrokovati velike štete u nižim priobalnim krajevima kao što su zaleđe Zadra i Nina te osobito dolina Neretve. More bi moglo prodrijeti u doline, a s njime će doći i sol koja će uništiti poljoprivredne površine.

'Od 60-ih do 90-ih godina razine mora u Jadranu i Sredozemlju bile su stabilne dok su globalno rasle oko 2 mm godišnje. Od početka 90-ih do danas to se promijenilo pa razine u Jadranu rastu oko 3 mm godišnje', rekao je Orlić.

'Znanstvenici sada pozorno prate otapanje leda. Kada bi se cijeli Grenland otopio, razine bi se podigle za sedam metara, a kada bi se otopila cijela Antarktika čak 57 metara. To se ipak ne može dogoditi u samo sto godina. No ono što se može dogoditi jest da porast bude nekoliko desetaka centimetara viši od ranijih najcrnjih projekcija od jednog metra. Promatranja provedena u posljednjih 20-ak godina pokazala su da se udio Grenlanda i Antarktike u podizanju razina mora značajno povećao. Danas se termalna ekspanzija smatra odgovornom za trećinu porasta, kopneni ledenjaci za drugu trećinu, a otapanje Grenlanda i Antarktike za treću. To je svakako razlog za zabrinutost', objasnio je naš sugovornik.

Kolike štete možemo očekivati na Jadranu?

Rast razina mora u Jadranu neće imati tako dramatične posljedice po našu obalu kao što će imati za neke druge dijelove svijeta jer je naše priobalje uglavnom dosta strmo. No ipak trebamo biti spremni na višemilijunske godišnje štete.

Regionalni akcijski centar Programa prioritetnih aktivnosti naručio je nedavno od njemačkih znanstvenika studiju koja se zove 'Procjena mogućih šteta od podizanja razina mora za Republiku Hrvatsku'.

U njoj su prikupljeni vrlo detaljni podaci o topografiji naše obale na temelju kojih su izračunate moguće prijetnje za ljude kao i moguće štete ako se ništa ne poduzme.

'Za sada je dovršena radna verzija prema kojoj će 2100. troškovi od morskih poplava u Hrvatskoj uz organiziranu zaštitu iznositi od milijun dolara ako bi rast razina bio vrlo nizak do

'Troškovi izgradnje i održavanja sustava zaštite do 2100. bili bi između 16 i 23 milijardi dolara. Štete koje bi se time izbjegle prosječno bi iznosile od oko jedne do gotovo devet milijardi dolara godišnje. Drugim riječima ulaganja bi se isplatila u razdoblju od 2 do 26 godina', pojasnio je Orlić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!