"Ovo saznanje bez sumnje potvrđuje vjerovanje Crkve da je riječ o posmrtnim ostacima apostola Pavla", rekao je Sveti Otac koji je prije proslave vjerskoga blagdana sv. Petra i Pavla, u ponedjeljak, posjetio spomenutu baziliku.

U skladu s katoličkim vjerovanjem, sv. Pavao pokopan je zajedno sa sv. Petrom u katakombama na Via Appiji. Kasnije su im posmrtni ostaci premješteni u bazilike izgrađene njima u čast.

Stoljećima se vjerovalo da su posmrtni ostaci sv. Pavla pokopani u sarkofagu ispod oltara. No stručnjaci su posebne znanstvene metode kojima potkrepljuju teoriju o tomu, počeli primjenjivati tek 2006., nakon što je otkriven kameni sarkofag.

Papa Benedikt XVI. objasnio je kako je na sarkofagu iznimno pažljivo izbušena sitna rupa kroz koju je kamerama i drugim sofisticiranim aparatima omogućen uvid u unutrašnjost sarkofaga - "Ondje su pronađeni ostaci tkanine od tankoga lana purpurne boje, obrubljenog zlatnim nitima te ostaci plavo obojene tkanine. Utvrđena je i prisutnost zrnaca crvenog tamjana, ostataka proteina i vapnenca. Prema rezultatima testiranja provedenog posebnom metodom, ustanovljeno je da su ostaci kostiju pripadali osobi koja je živjela u prvome ili drugom stoljeću."

Otkriće ostataka kostiju poklopilo se s drugim otkrićem vatikanskih arheologa. Oni su na zidovima jedne od katakombi ispod Rima pronašli fresku iz 4. stoljeća, za koju vjeruju da je najstariji prikaz sv. Pavla.

Vatikanski list Osservatore Romano u nedjelju je objavio fotografiju freske. Vatikanski stručnjaci ustvrdili su da je riječ o "najstarijoj ikoni u povijesti, posvećenoj apostolovu kultu". Na njoj je muškarac duge brade i namrštena čela na crvenoj podlozi, unutar žutog kruga.

Rani kršćani u rimsko su doba svoje mrtve pokapali u katakombama iskopanim u mekanim stijenama ispod grada, a zidove su oslikavali zavjetnim slikama, često u pompejskom stilu.