Trenutno, naime, republikanci imaju većinu i u Predstavničkom domu i Senatu, što je u posljednjim desetljećima sve rjeđe viđena situacija koja predsjedniku SAD-a trenutno omogućuje relativno lako provođenje brojnih politika i odluka. Gubitak većine u jednom, a pogotovo u oba doma, mogao bi dovesti do blokade na više razina.

Na predstojećim izborima kandidati se bore za svih 435 mjesta u Predstavničkom domu i trećinu od 100 mjesta u Senatu, gornjem domu Kongresa. U nekim državama biraju se guverneri, a u nekima i lokalne vlasti. Trumpov rejting trenutno je među najlošijima otkako se mjeri: stopa odobravanja pala mu je s 50 posto na početku mandata na samo 37 posto ovog mjeseca, a stopa neodobravanja narasla je na 61 posto.

Istraživanja pokazuju da su Amerikanci nezadovoljni visokim troškovima života, pogotovo cijenama hrane, stanovanja i zdravstvene zaštite, ali i benzina kao kategorije koja u SAD-u uvijek ima simboličnu važnost. Pored toga, inflacija je već dulje vrijeme znatno iznad planirane razine.

S druge strane, Trumpovi pristaše ukazuju na to da je ispunio svoje predizborno obećanje o masovnim deportacijama ilegalnih migranata i žešćoj kontroli granica. Ispunio je i obećanje o uvođenju brojnih carina, makar politički protivnici i ekonomisti upozoravaju da su upravo takvi potezi doveli do povećanja cijena i inflacije.

Ratovi koje Amerika vodi ili barem podržava i potiče, čini se, ne utječu previše na ponašanje građana SAD-a na izborima usprkos Trumpovu predizbornom obećanju da će one postojeće okončati u rekordnom roku, a da nove neće započinjati. Također, izgleda da ni besramno bogaćenje američkog predsjednika i njegove klike, često uz burzovne makinacije i iskorištavanje privilegiranih informacija, nema velikog utjecaja – barem ne u mjeri u kojoj bi to bio slučaj u drugim konsolidiranim demokracijama, primjerice u većem dijelu Europe.

Čak i na simboličnoj razini Trump povlači poteze koji bi na mnogim drugim meridijanima imali efekt autogola: tako je glasao putem pošte nekoliko dana uoči utorka, premda je on osobno žestoko kritizirao i samu mogućnost dopisnog glasanja, vjerojatno želeći demotivirati birače jer većina glasova pristiglih na taj način uglavnom odlazi Demokratskoj stranci.

Početak kraja Trumpove ere

Situaciju u SAD-u uoči izbora koje mnogi označavaju presudnima tportal analizira s Goranom Grgić, višom predavačicom pri Katedri za politiku i međunarodne odnose te Centru za američke studije na Sveučilištu u Sydneyju, kao i redovnom političkom komentatoricom i analitičarkom za australsku javnu radioteleviziju ABC i brojne međunarodne medije.

'Republikanci su u protekle dvije godine imali potpunu kontrolu nad zakonodavnom i izvršnom vlašću, a uzevši u obzir odnos snaga na Vrhovnom sudu, može se reći da su kontrolirali i treću granu vlasti, pravosudnu. Ako se obistine istraživanja i prognoze po kojima bi demokrati mogli dobiti prevlast ne samo u Predstavničkom domu, nego i u Senatu, to bi zaista mogao biti početak kraja Trumpove ere. U simboličnom smislu za republikance bi mogao biti poguban gubitak vlasti u saveznim državama koje su dosad tradicionalno smatrali svojima, poput Teksasa, Kanzasa i drugih', kaže Grgić za tportal.

'Pod uvjetom da se to zaista dogodi, a da se ne dogodi osporavanje izbornog integriteta i rezultata, izvjesno će uslijediti blokada većine zakonodavnih inicijativa predsjednika Trumpa i deadlocka kojim bi se on sveo na razinu fikusa, kako se kod nas kolokvijalno opisuje ta situacija. Jedino područje na koje se to ne bi previše odrazilo jest vanjska politika SAD-a, u kojoj zbog različitih presedana on ima veće ovlasti, dok bi na unutarnjem planu bio prisiljen na brojne ustupke i uzmake, pogotovo oko proračuna', dodaje Grgić.

Pritom upozorava da ishod predstojećih izbora uvelike ovisi o izlaznosti, a ona se na midtermsima najčešće kreće oko niskih 40 posto. Trenutno se može primijetiti nešto veći entuzijazam među biračima sklonim demokratima dok nezavisni birači nisu previše zainteresirani – niti su gorljivo protiv Trumpa, niti su entuzijastični prema Demokratskoj stranci.

'Ključne teme i najveći prioriteti svakako su kriza priuštivosti i rast troškova života u SAD-u, svakako i cijena benzina, dok su pitanja ilegalnih migracija ipak pala u drugi plan. Tema koja će također dominirati jest umjetna inteligencija i njeno reguliranje te izgradnja podatkovnih centara, a to ukazuje na generacijski pomak u biračkom tijelu', smatra ova analitičarka koju smo pitali i o nekim Trumpovim potezima, najčešće potpuno bizarnim, koji imaju velik odjek na globalnoj razini – recimo o najavi da će Atlantski ocean preimenovati u Američki ocean.

Rock zvijezda

'On ima svoj stil koji, po svemu sudeći, još uvijek solidno prolazi kod njegove baze, makar su se pojavila i neka istraživanja koja upućuju na zaključak da neki posjetitelji njegovih skupova dolaze na njih samo kako bi ga vidjeli uživo jer su svjesni da bi to mogao biti njegov posljednji nastup, kao da se radi o rock zvijezdi, a ne političaru. Trump na tim skupovima nastupa izrazito vulgarno ili na rubu bizarnosti, no to je namijenjeno prije svega njegovoj glasačkoj bazi. Ono što ga mora zabrinuti jest potencijalno niska izlaznost, pogotovo u državama koje su dosad bile izrazito 'crvene' – sada ta crvena boja postaje sve bljeđa, pa čak i počinje prelaziti u ljubičastu', slikovita je Grgić, dodavši:

'Treba primijetiti da je Trump već nekoliko puta posjetio Teksas, tradicionalno simbol republikanstva, kao i Mississippi, još jednu od država Dubokog juga u kojima su demokrati dosad bili ugrožena vrsta, a sada su sve kompetitivniji. On još uvijek nastoji širiti moralnu paniku i stvoriti spin da je upravo on 'čovjek iz naroda' koji se navodno suprotstavlja bahatim elitama.'

Grgić upozorava na djelomično pogrešnu percepciju o prioritetima američke javnosti i tamošnjih birača: oni najčešće ne vode računa o ratovima koje Amerika vodi diljem svijeta, već isključivo o njihovim posljedicama na domaće prilike, osobito u sferi ekonomije.

'Dakle tema nije vanjska politika, već primjerice cijena nafte na koju utječe takva politika, pogotovo zato što aktualni ratovi ne podsjećaju na one u Iraku ili Afganistanu, vođene s pogrešnim agendama i lažnim objašnjenjima, u kojima su Amerikanci doista ginuli. Današnji ratovi za Amerikance su uglavnom apstraktni i na njih utječu samo kada dovedu do poskupljenja. Trump se upravo zato odlučio na deal s Vladimirom Putinom oko izvoza ruskog dizela, premda je u startu bilo jasno da se radi o malim količinama koje neće presudno utjecati na globalnu cijenu nafte i naftnih derivata, posebice u kratkom roku', kaže sugovornica tportala.

Tri globalna strongmena

Govoreći o vanjskoj politici, u kojoj bi čak i uz gubitak izbora Trump zadržao značajne ovlasti, Grgić primjećuje da je američki predsjednik očito i dalje sklon ideji o održavanju samita tri globalna strongmena (njega, Putina i kineskog predsjednika Xija), odnosno – suprotno američkim nacionalnim sigurnosnim i obrambenim strategijama – i dalje naginje dogovoru velikih sila umjesto strateškom natjecanju s Kinom, jedinim realnim globalnim konkurentom.

Drugim riječima, Trump je i dalje sklon Monroevoj doktrini podjele interesnih sfera i dogovora velikih sila po kojoj Amerika vlada prostorom od Grenlanda do Brazila, a istovremeno se kloni postsovjetskog prostora, u kojemu dominira Rusija, te 'prvog kruga otoka' ispred Kine kao njenog navodno prirodnog područja dominacije.

No što je, recimo, s Kanadom, državom znatno bližom SAD-u, s kojom je Trump započeo trgovinske ratove i vidljivo zahladio odnose? Može li ta situacija utjecati na američke birače?

'Može, ali prije svega u onim saveznim državama koje graniče s Kanadom ili su u njenoj blizini, poput Minnesote, Michigana ili Wisconsina, a koje su nakon sporazuma o slobodnoj trgovini iz devedesetih doživjele eksploziju trgovine sa susjednom državom i tijesno se povezale s njom. Pitanje odnosa s Kanadom u okvirima SAD-a najčešće je lokalizirano', odgovara Grgić.

Ovu analitičarku pitamo i za scenarij o kojemu se u javnosti malo raspravlja – što ako Trump preko republikanaca ipak zadrži kontrolu i nad Predstavničkim domom i nad Senatom?

'Bit ću iznenađena ako Zastupnički dom ne prijeđe u ruke demokrata, čak i uz gerrymandering, kojemu je Trump sklon, ili uz neki izvanredni događaj na sam izborni dan. No u tom slučaju Trump još žešće ulazi u iduće dvije godine, gubi se mogućnost provjere i ravnoteže, kojoj je američko društvo sklono da bi ograničilo moć predsjednika, a otvara se prostor za jako puno dealova koji bi mnogim ljudima mogli doći glave', kaže sugovornica tportala, priznajući da se ne radi o scenariju koji smatra osobito privlačnim.

Tko je nasljednik

U onom znatno realnijem – a to je da Trumpov drugi predsjednički mandat istječe za dvije godine i da neće uspjeti u fantazijama da se kandidira za treći – ostaje otvoreno pitanje njegova mogućeg nasljednika u Republikanskoj stranci, odnosno kandidata za Bijelu kuću.

'Premda kao najozbiljnije opcije figuriraju potpredsjednik J.D. Vance i državni tajnik Marco Rubio, što je trenutno posve konvencionalna mudrost, treba ipak reći da obojica imaju problema sa svojom 'elektibilnosti' i da još uvijek ima jako puno vremena do te odluke. Vance marljivo prikuplja novac gdje god se pojavi, a ima i sjajne veze u Silicijskoj dolini, dok je Rubio prihvatljiviji ljudima iz Senata i ima određenu prepoznatljivost još otkako se 2016. godine natjecao protiv Trumpa i izjavljivao da je on najgora stvar koja se Americi može dogoditi. Treba pričekati jer će se i Republikanska stranka prije ili kasnije morati pogledati u ogledalo i procijeniti treba li i dalje ići putem koji je utabao pokret MAGA. Ekonomska situacija se mijenja, tržište rada je pod pritiskom umjetne inteligencije i automatizacije, stiže vrijeme generacije Z. Sve to treba uzeti u obzir', smatra Grgić.

Izborni dan i noć u utorak trebali bi, dakle, biti zanimljivi, no sugovornica tportala upozorava da ne treba očekivati potpune rezultate u vrlo kratkom roku. Ako situacija bude tijesna, do njihova proglašenja mogli bi proći i tjedni.

'Samo na Aljasci, primjerice, dvojica republikanskih kandidata zovu se apsolutno jednako – Dan Sullivan – pa je izvjesno da će prebrojavanje glasova završiti na nekom od sudova, a i u Kaliforniji je već pokrenuto nekoliko sudskih slučajeva vezanih uz integritet izbornog procesa. Moguće je to da tjednima nakon glasanja nećemo imati potpuno jasnu sliku rezultata', zaključuje Grgić.