Vojni pilot Ivan Selak izjavio je da to, blago rečeno, pokazuje nesavršenost NATO-ve kontrole zaštite zračnog prometa, a ako govorimo realno, onda je to nečija nesposobnost.

Naglasio je da tu ne misli na nesposobnost kod nas, nego negdje drugdje, te ocijenio da u NATO-vom zapovjednom centru očito nisu reagirali kako treba.

'Vodi se rat na istočnim granicama NATO-a, a letjelica veličine lovačkog aviona i otprilike takve brzine proleti im kroz njihov zračni prostor i to u dužini od gotovo od tisuću kilometara', kazao je.

Zasad je poznato, kaže, da je letjelica dometa oko tisuću kilometara prošla kroz Rumunjsku, Mađarsku i Hrvatsku te je pala u onom trenutku u kojem je ostala bez goriva.

Ako vam se to dogodi u vremenu rata, ne znate što radite

'Ako vam se to dogodi u vremenu rata i ratnih zbivanja, onda nemate pojma što radite, nekoga treba jako dobro smijeniti', zaključio je Selak.

Očekuje da će NATO vjerojatno priopćiti da su gledali letjelicu i da su smatrali da je sigurna, ali demantira ih to što je pala u glavni grad jedne države, pri čemu igrom sreće nije pobila studente.

Isključio je mogućnost da su Rusi koristili letjelicu za špijuniranje.

Rusi je jesu proizveli, ali su je davno izbacili iz upotrebe jer imaju puno bolje letjelice, naravno i ova je dobra, ona jest stara, ali oni ubace novu opremu pa je dobra, rekao je vojni pilot.

Pretpostavlja da se bespilotna letjelica otela kontroli i odlutala ili je pogrešno programirana.

Tabak: Slaba proturaketna obrana u čitavoj Europi

Vojni analitičar Igor Tabak smatra da pad drona nije toliko pitanje nadzora klasičnog prometa koliko pitanje proturaketne obrane, za koju je rekao da je slaba u čitavoj Europi.

Ima, kaže jedan raketni štit u Rumunjskoj i jedan se gradi u Poljskoj pa još nije u funkciji.

'Ali toliko o tome da su europski proturaketni štitovi nešto posebno efikasni i da kao takvi predstavljaju prijetnju Ruskoj Federaciji', zaključio je Tabak.

Najvjerojatnije je riječ o dronu Tu-141 Striž, što je, kaže Tabak, hladnoratovski muzejski primjerak iz 1970-ih godina prošlog stoljeća. Ta letjelica za daleka i srednjedometna izviđanja uobičajeno nosi kamere i senzore i ima sustav za spuštanje padobranom.

'To je sustav koji je već desetljećima muzejska stvar, koja se može vidjeti u nekoliko vojnih muzeja, a prije nekoliko godina spominjalo se da ga je Ukrajina doslovno vadila iz muzeja i koristila u očaju 2014. i 2015.', kazao je Tabak.

Dodao je da se ostatke jednog komada nakon pada prije koji dan vidjelo na ukrajinskom bojištu pa se pretpostavlja da ih koristi ukrajinska strana.

Cvrtila: Ozbiljan sigurnosni propust; zračni nadzor ne funkcionira

Stručnjak za sigurnost Željko Crvtila slaže se da je u tom slučaju netko zakazao.

'To samo govori o tome koliko radarski sustavi i nadzor zračnog prostora funkcioniraju u Europskoj uniji, a očito ne funkcioniraju', rekao je Cvrtila.

Smatra da je letjelica trebala biti locirana. Dron je mogao nositi tonu nečega i letjeti iznad pola Europe, a ne znate mu namjenu, porijeklo, svrhu, kazao je Cvrtila.

Zaključuje da letjelica nije primijećena jer bi u suprotnom bila srušena.

'To znači da nam Rusi mogu poslati takvu letjelicu i ona će doći do Zagreba ili Aviana, a da je nitko neće primijetiti', upozorio je Cvrtila te smatra da se tu radi o ozbiljnom sigurnosnom propustu.

Smatra da jedino opravdanje može biti ako je to najavljeno o Ukrajine i rečeno da će letjeti tamo pa je imala odobrenje, ali ne zna zašto bi letjela i išla ovdje.

'Po meni, Ukrajina je izgubila kontrolu nad njom je eventualno netko drugi preuzeo kontrolu. Moguće je da su Rusi preuzeli kontrolu ili su samo ovi izgubili kontrolu', kaže Cvrtila.