Ratko Mladić bio je jedan od najzloglasnijih vojnih zapovjednika ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Nekadašnji general Jugoslavenske narodne armije, a potom zapovjednik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, pravomoćno je osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjenih tijekom rata u Bosni i Hercegovini
Rođen je 12. ožujka 1942. godine u okolici Kalinovika u Bosni i Hercegovini, a vojnu karijeru gradio je u JNA, u kojoj je napredovao do visokih zapovjednih položaja. U trenutku raspada Jugoslavije već je bio iskusan profesionalni časnik te se početkom ratova devedesetih njegovo ime počinje vezivati uz neke od najtežih epizoda sukoba.
Rat u Hrvatskoj i uspon u vojnoj hijerarhiji
Mladić je 1991. godine preuzeo zapovjedništvo nad 9. korpusom JNA sa sjedištem u Kninu i sudjelovao u ratnim operacijama na području Hrvatske, a nakon premještaja u Bosnu i Hercegovinu postao je jedan od ključnih vojnih zapovjednika tamošnjih srpskih snaga.
vezane vijesti
Kada je u svibnju 1992. godine formirana Vojska Republike Srpske, Mladić je postavljen na čelo njezina Glavnog štaba i na toj je dužnosti ostao tijekom gotovo cijelog rata u Bosni i Hercegovini, odnosno od svibnja 1992. do najmanje studenoga 1996. godine.
Pod njegovim zapovjedništvom VRS je vodio višegodišnju opsadu Sarajeva, tijekom koje je grad bio izložen topničkim i snajperskim napadima, a tisuće civila su poginule ili ranjene. Haški sud kasnije ga je proglasio odgovornim za ubojstva, teroriziranje stanovništva i protupravne napade na civile u Sarajevu.
Stanovnicima Sinja zaprijetio uništenjem
Tijekom operacija na području Sinja Mladić je hrvatskoj strani poručivao da će, ne ispune li se njegovi zahtjevi, razaranje biti još veće od onoga koje su dotad vidjeli. U jednom trenutku poručio je da ga stanovnici Sinja u protivnom mogu 'čekati u uništenom gradu'.
Srebrenica – zločin zbog kojeg je osuđen za genocid
Najmračnije poglavlje Mladićeve vojne karijere vezano je uz Srebrenicu.
Snage Vojske Republike Srpske u srpnju 1995. godine zauzele su tu enklavu pod zaštitom Ujedinjenih naroda. U danima koji su uslijedili ubijeno je više od 8000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, a žene, djeca i stariji prisilno su protjerani.
Međunarodni sud utvrdio je da je riječ o genocidu te Mladića proglasio krivim za genocid, progon, istrebljenje, ubojstva i prisilno premještanje stanovništva Srebrenice. Osuđen je i za zločine počinjene u drugim dijelovima BiH, kao i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce.
Sud ga je, međutim, oslobodio druge točke optužnice za genocid koja se odnosila na više bosanskohercegovačkih općina 1992. godine.
Gotovo 16 godina bio u bijegu
Haški tribunal podigao je prvu optužnicu protiv Mladića u srpnju 1995. godine, dok je rat još trajao.
Nakon rata dugo je izbjegavao uhićenje i gotovo 16 godina bio je jedan od najtraženijih bjegunaca međunarodnog pravosuđa. U početku se pojavljivao relativno otvoreno u Srbiji, no rastom međunarodnog pritiska nestao je iz javnosti.
Samoubojstvo kćeri
U ožujku 1994., dok je rat u BiH bjesnio, Mladić je doživio osobnu tragediju. Njegova 23-godišnja kći Ana, studentica medicine, počinila je samoubojstvo očevim pištoljem. Navodno se teško nosila s njegovim postupcima u ratu i osudom međunarodne zajednice.
Uhićen je 26. svibnja 2011. godine u selu Lazarevo kod Zrenjanina u Srbiji. Nekoliko dana kasnije, 31. svibnja, prebačen je u pritvorsku jedinicu Ujedinjenih naroda u Haagu.
Njegovo uhićenje smatralo se jednim od ključnih uvjeta za približavanje Srbije Europskoj uniji.
Doživotni zatvor
Suđenje Mladiću počelo je 2012., a Haški tribunal ga je 22. studenoga 2017. godine proglasio krivim po deset od jedanaest točaka optužnice i osudio na doživotni zatvor.
Proglašen je krivim za genocid, pet zločina protiv čovječnosti te četiri kršenja zakona i običaja ratovanja. Sud je zaključio da je sudjelovao u četiri udružena zločinačka pothvata vezana uz uklanjanje Bošnjaka i Hrvata s područja koja su bosanski Srbi smatrali svojim, opsadu Sarajeva, genocid u Srebrenici i uzimanje pripadnika UN-a za taoce.
Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove 8. lipnja 2021. godine potvrdilo je ključne dijelove presude i doživotnu kaznu zatvora, čime je presuda postala pravomoćna.
Mladić: Područje Škabrnje i Nadina očistite!
Njegovo ime pojavljuje se i u dokumentima vezanima uz Škabrnju i Nadin. U presudi u predmetu Stanišić i Simatović citiran je Mladićev dnevnički zapis od 17. studenoga 1991., dan prije napada, u kojem je uz zadatke 180. motorizirane brigade za područje Škabrnje i Nadina zapisao riječi koje su prevedene kao nalog da se taj prostor 'očisti', odnosno 'izbriše'. U Škabrnji su pripadnici JNA i srpskih paravojnih snaga ubili 63 osobe (civila i vojnika), većinu strijeljanjem iz neposredne blizine.
Posljednje godine obilježile mu teške bolesti
Posljednjih godina Mladićevo zdravstveno stanje ozbiljno se pogoršalo. Imao je kardiovaskularne i neurološke probleme, više puta je hospitaliziran, a ove godine pretrpio je i novi moždani udar. Sudski dokumenti navodili su da se nalazi u stanju naprednog i nepovratnog zdravstvenog propadanja te je posljednje mjesece provodio uz palijativnu skrb u pritvorskoj bolnici u Haagu.
Njegova obrana i obitelj više su puta tražile prijevremeno puštanje iz humanitarnih razloga i premještaj u Srbiju. Sud je te zahtjeve odbijao, uključujući onaj najnoviji u kolovozu, zaključujući da teško zdravstveno stanje samo po sebi nije dovoljan razlog za prijevremeno puštanje čovjeka pravomoćno osuđenog za neke od najtežih zločina počinjenih u Europi nakon Drugog svjetskog rata.
