Ulaganja u infrastrukturu i inovacije preduvjeti su za otpornu, konkurentnu i samodostatnu domaću poljoprivredu, poručeno je u četvrtak sa stručnog skupa Lokalni izazovi u proizvodnji hrane održanog u Sisku u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) županijskih komora iz Siska, Virovitice i Otočca
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo te proizvodnja prehrambenih proizvoda, kako je rečeno, čine gotovo 20 posto udjela u prihodima Sisačko-moslavačke županije i ti sektori zapošljavaju oko 15 posto svih zaposlenih u pravnim osobama, izvijestili su iz HGK.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak rekao je kako Sisačko-moslavačka županija s 34,8 posto obradivih površina pod žitaricama i 12,7 posto pod uljaricama predstavlja strateški važnu županiju u nacionalnoj proizvodnji hrane.
Uz veliki zamah u proizvodnji kukuruza, pšenice i zobi, kako je naveo, bilježi i iznadprosječnu proizvodnju soje od sedam posto, zobi od 9,3 posto i uljane repice od 6,3 posto u ukupnoj proizvodnji u RH.
vezane vijesti
"Naša je zadaća ciljanim ulaganjima, jačanjem infrastrukture i modernizacijom proizvodnje omogućiti daljnji rast domaće proizvodnje", rekao je Majdak.
Zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Mihael Jurić izjavio je da su konjogojstvo i pčelarstvo u županiji izrazito razvijeni, a kao jedan od najvećih izazova poljoprivrednika naveo je udruživanje i plasman proizvoda na tržište. Stoga je nužno iznaći modele udruživanja jer tako proizvođači mogu konkurirati bolje i cijenom i količinama samog proizvoda.
Istaknuto je i kako je hrvatska poljoprivreda suočena s trostrukim izazovom - proizvodnom stagnacijom, rastućim uvozom i ovisnošću o potporama te će bez strateškog zahvata u zemljišnu politiku, proizvodnu strukturu i tehnološku obnovu, cilj samodostatnosti ostati teško dostižan.
Voditeljica Odjela za poljoprivredu i prehrambenu industriju Sektora za poljoprivredu HGK Žaklina Jurišić je ukazala na sve veći jaz između proizvodnje i potreba za hranom u Hrvatskoj. Navela je da je uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dosegao prošle godine nikad viših 6,3 milijarde eura, uz deficit od 2,4 milijarde eura.
"Volumen proizvodnje u sektoru poljoprivrede u 15 godina pao je za 15,5 posto, a prosječni dohodak naših poljoprivrednika iznosi tek 37 posto EU prosjeka", kazala je Jurišić istaknuvši kako je potrebno snažnije fokusirati mjere poljoprivredne politike, uz dodatnu mobilizaciju nacionalnih sredstava za investicije u povećanje proizvodnje i konkurentnosti.
Inovacijama i investicijama protiv izazova u poljoprivredi
Na skupu je rečeno i kako je u Virovitičko-podravskoj županiji korak prema osiguravanju veće sigurnosti i konkurentnosti poljoprivrednicima učinjen izgradnjom četiri sustava navodnjavanja kojima je cilj osigurati 10 tisuća hektara navodnjavanih površina.
Uz to, realizirani su infrastrukturni projekti poput Centra za istraživanje mliječnih proizvoda, a u pripremi su novi razvojni projekti poput Centra za pametnu poljoprivredu i ICT. Poljoprivrednici i u toj županiji s aktualnim izazovima u poljoprivredi bore se inovacijama i investicijama.
Darijo Sajko iz OPG-a Sajko iz Čađavice naveo je da se njihov OPG temelji na inovacijama, energetskoj neovisnosti i održivoj preradi ljekovitog bilja, prvenstveno kamilice.
Po njegovim riječima, u fokusu im je širenje ekološke proizvodnje i planirana sadnja limunske trave na 20 hektara. Investirali su u vlastito termogeneracijsko postrojenje i sušaru, čime su zatvorili energetski krug uz korištenje biomase s vlastitih površina.
Smatra kako su prilagodba klimatskim promjenama i energetska učinkovitost ključni izazovi, a istovremeno i prilike za razvoj domaće poljoprivrede.
Sličnog su stava i u tvrtki Rajska iz Svete Nedelje, vodećem proizvođaču rajčica u Hrvatskoj, koji potvrđuje da su tehnološke inovacije, ulaganje u ljude i korištenje obnovljivih izvora energije jedini put napretka domaće poljoprivrede.
"Klimatske promjene, sve češće vremenske nepogode i manjak radne snage ozbiljno otežavaju stabilnu proizvodnju, no vjerujemo da se odgovor krije u pametnim ulaganjima – od prilagodbe sortimenta i kontroliranih uvjeta uzgoja do energetske neovisnosti i učinkovitog korištenja resursa", istaknuo je vlasnik i direktor Rajske Zvonimir Belić.
Na skupu je istaknuto i kako su učinkovito korištenje resursa, kao i potpora industrijskoj i digitalnoj transformaciji ruralnih područja u fokusu budućeg rada Centra za razvoj brdsko-planinske poljoprivrede i stočarstva. Taj projekt Ličko-senjske županije ukupne je vrijednosti veće od 20 milijuna eura.
