Ruski predsjednik Vladimir Putin označio je invaziju na Ukrajinu kao prekretnicu u ruskoj povijesti: pobunu protiv hegemonije Sjedinjenih Država koju šef Kremlja optužuje za ponižavanje Rusije od pada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Ukrajina tvrdi da se bori za svoj opstanak protiv bezobzirnog otimanja zemlje u imperijalnom stilu koji je ubio tisuće ljudi, raselio više od 10 milijuna i opustošio dijelove zemlje.

U očitom pokušaju da pošalje poruku Kremlju, John J. Sullivan, američki veleposlanik kojega je imenovao bivši američki predsjednik Donald Trump, rekao je ruskoj državnoj novinskoj agenciji TASS da Washington i Moskva ne bi trebali prekinuti diplomatske odnose.

"Moramo očuvati sposobnost da razgovaramo jedni s drugima", rekao je Sullivan u intervjuu za TASS. Upozorio je protiv uklanjanja djela Lava Tolstoja sa zapadnih polica za knjige ili bojkotiranja glazbe Petra Čajkovskog.

Njegove izjave prenio je TASS na ruskom jeziku, a Reuters ih je preveo na engleski.

Unatoč krizama, špijunskim skandalima i balansiranju na rubu hladnog rata, odnosi Moskve i Washingtona nisu se prekidali otkako je SAD uspostavio veze sa Sovjetskim Savezom 1933. godine.

No Rusija sada tvrdi da je njezino postsovjetsko angažiranje sa zapadom završeno i da će se okrenuti prema istoku.

Američki državni tajnik Antony Blinken u svibnju je u šali rekao da bi Putinu želio posvetiti pjesmu Taylor Swift - "We Are Never Getting Back Together" ("Nikad više nećemo biti zajedno").

Sullivan je na to rekao: "Nikad nećemo ni potpuno prekinuti".

Na upit TASS-a znači li to da će se veleposlanstva zatvoriti, Sullivan je rekao da "postoji ta mogućnost", ali misli da bi to "bila velika pogreška". 

"Kako sam shvatio, ruska vlada je spomenula varijantu prekida diplomatskih odnosa", rekao je Sullivan. "Ne možemo tek tako prekinuti diplomatske odnose i prestati razgovarati jedni s drugima, dodao je. 

Rusko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je u ponedjeljak šefove ureda američkih medija u Moskvi kako bi razgovarali o posljedicama američkih neprijateljskih akcija. 

Odbijanje carice Katarine Velike da podrži Britansko carstvo kada je Amerika proglasila neovisnost postavilo je tlo za prve diplomatske kontakte između Sjedinjenih Država i Sankt Peterburga, tadašnjeg glavnoga grada Ruskog carstva.

Nakon Oktobarske revolucije 1917., američki predsjednik Woodrow Wilson odbio je priznati revolucionarnu vladu Vladimira Lenjina, a američko veleposlanstvo zatvoreno je 1919. Odnosi su ponovno uspostavljeni tek 1933. godine.

"Jedini razlog koji vidim zbog kojeg bi Sjedinjene Države mogle biti prisiljene zatvoriti svoje veleposlanstvo - ako bi postalo nesigurno nastaviti s radom", rekao je Sullivan.

Sullivan, 62-godišnji odvjetnik, rekao je da ne zna kako će se razvijati daljnji odnosi, ali je dodao da se nada da bi jednog dana moglo doći do zbližavanja.

"Ako bih se kladio, rekao bih da možda ne za mog života", dodao je.