Sve se dogodilo u nedjelju, kada je zrakoplov koji je unajmila Komisija navodno izgubio pristup GPS signalima dok se približavao bugarskoj zračnoj luci Plovdiv. Financial Times, čiji je dopisnik bio u avionu, napisao je da je kružio sat vremena prije nego što je pilot sletio koristeći papirnate karte. Bruxelles i Sofija brzo su okrivili Rusiju, nazvavši to 'očiglednim miješanjem', piše Politico.

Navodni napad na Von der Leyen mogao je izazvati veliku diplomatsku krizu ili čak nešto gore od toga. No nekoliko dana kasnije bugarska vlada i izvršna vlast EU-a umanjili su važnost incidenta.

U ponedjeljak je Flightradar24 otkrio da njegovi podaci pokazuju da GPS signal nije bio izgubljen te je slijetanje zrakoplova odgođeno samo devet minuta. Javni podaci također su pokazali da je taj avion dan ranije imao problema s GPS signalom iznad Baltika, ali ne i u Bugarskoj.

U utorak je bugarski premijer Rosen Željazkov ublažio tvrdnje o izravnom ruskom miješanju, kazavši da se radilo o rutinskoj greški povezanoj s posljedicama rata u Ukrajini.

'Nema potrebe istraživati ​​situaciju jer ovi poremećaji nisu ni hibridne ni kibernetičke prijetnje', rekao je Željazkov. Bugarske vlasti također su otkrile da je zrakoplov imao elektronički rezervni sustav koji mu je omogućio slijetanje - bez potrebe za papirnatim kartama.

Što se zapravo dogodilo na Ursulinom letu?

Bugarske vlasti su za Politico pojasnile da su 'službe zračnog prometa odmah predložile alternativni pristup slijetanju korištenjem zemaljskih navigacijskih pomagala (Instrument Landing System) (...), neovisno o GPS sustavima'.

Izvršni direktor JACDEC-a (tvrtka koja pruža sigurnosne analize za komercijalno zrakoplovstvo) Jan-Arwed Richter kazao je da Flightradar24 i druge aplikacije za praćenje pokazuju da se avion s predsjednicom EK 'približavao zračnoj luci Plovdiv s istoka navodno da bi sletio na pistu 30', ali da se 'iz nepoznatih razloga odustalo od ovakvog slijetanja i zrakoplov je preletio zračnu luku na visini od oko 2100 metara'.

'Zatim je napravio desni zaokret prema jugoistoku i pozicionirao se za lokalizacijski prilaz pisti 30, što je završeno sigurnim slijetanjem', rekao je stručnjak.

Tehnološki startup SkAI Data Services objavio je da je bilo 'regionalnog ometanja na velikim visinama', ali da 'podaci o letu ne ukazuju na gubitak GPS-a zrakoplova Ursule von der Leyen'. Umjesto sata i 48 minuta, let je trajao sat i 57 minuta, prema podacima Flightradara 24, što predstavlja umjereno kašnjenje.

Glavna glasnogovornica Europske komisije Paula Pinho kazala je da je 'došlo do ometanja GPS-a', ali avion je ipak uspio sigurno sletjeti. 'Neovisno o tome što se dogodilo na tom konkretnom letu, od početka rata u Ukrajini došlo je do značajnog i vrlo uočljivog porasta ometanja i lažiranja GPS signala', kazala je Pinho.

Dvije ključne agencije EU-a za zračni promet, Eurocontrol i Europska agencija za sigurnost zračnog prometa (EASA), 'trenutno istražuju činjenice o prijavljenom događaju'.

Koliko je opasno ometanje GPS signala?

Iako šokantno, ometanje GPS-a ne znači da će zrakoplov u potpunosti izgubiti kontrolu, naglasili su stručnjaci za zračnu navigaciju.

'Ako GPS zakaže ili kada piloti otkriju da se signal lažira ili ometa, postoje drugi sustavi, i u zrakoplovu i na zemlji, na koje se piloti mogu osloniti da bi sigurno nastavili let', navodi se u izjavi EASA-e.

Glasnogovornica EASA-e Janet Northcote izjavila je da nisu upoznati ni s kakvim nesrećama koje su izravno posljedica ometanja GPS signala.

Richter je rekao da nijedan mlažnjak nije srušen samo zbog ometanja GPS-a. 'Ali bilo je slučajeva u kojima su lažni ILS (Instrument Landing System) signali odigrali glavnu ulogu u tome', dodao je, podsjetivši na pad zrakoplova 1972. godine u Oslu, u kojem je poginulo 40 ljudi, a preživjelo ih je samo petero.

Može li Europa zaustaviti ometanje GPS-a?

Europski povjerenik za svemir Andrius Kubilius najavio je da će EU rasporediti dodatne satelite i poboljšati mogućnosti otkrivanja smetnji. Novi zakonodavni prijedlog koji je izvršna vlast EU-a podnijela u lipnju također nastoji potaknuti satelitske operatere da dijele više informacija kako bi se obranili od kibernetičkih prijetnji, uključujući ometanje i lažiranje signala.

Vlade EU-a u svibnju su upozorile na 'dramatičan porast ometanja i lažiranja signala'. Poljska je, naprimjer, u siječnju 2025. zabilježila 2732 slučaja ometanja, u odnosu na njih 1908 u listopadu lani.

'Ovi slučajevi nisu nasumični incidenti, već sustavna, namjerna akcija Rusije i Bjelorusije, koja se može koristiti kao hibridni napad na strateški radijski spektar, ključan za modernu tehnologiju i regionalnu sigurnost', napisala je tada delegacija osam zemalja.

Henna Virkkunen, šefica EU-a za tehnologiju, izjavila je da će 'stati uz države članice u rješavanju ove vrlo ozbiljne prijetnje', a EASA i Međunarodno udruženje za zračni promet rade na planu za ublažavanje rizika.