Albanija se suočava s jednim od najozbiljnijih valova protuvladinih prosvjeda posljednjih godina. Tisuće studenata i mladih već pet dana izlaze na ulice Tirane, tražeći ostavku premijera Edija Rame. Prosvjedi, koji su počeli zbog nezadovoljstva obrazovnim sustavom, visokim troškovima studiranja i nedostatkom perspektive, prerasli su u širi politički bunt.

Situacija sve više privlači pozornost i izvan Albanije, ponajprije zbog usporedbi sa studentskim prosvjedima u Srbiji. Ondje je nakon tragedije na novosadskom željezničkom kolodvoru studentski pokret prerastao u dugotrajnu mobilizaciju građana i snažan pritisak na vlast Aleksandra Vučića, piše makedonski Trn.

Iako su uzroci prosvjeda u dvjema državama različiti, zajedničko im je nezadovoljstvo mladih korupcijom, radom institucija i izgledima za budućnost.

Pet dana kaosa, stotine privedenih

U subotu, 17. listopada, tisuće mladih ponovno su se okupile ispred Ministarstva obrazovanja u središtu Tirane. Prosvjed je prerastao u sukob s policijom nakon što je skupina maskiranih demonstranata počela bacati kamenje na pripadnike interventnih snaga. Policija je odgovorila suzavcem, šok-bombama i vodenim topovima.

Prema izvješću Reutersa, tijekom pet dana prosvjeda privedeno je 500 osoba, od kojih je 330 pušteno na slobodu. Istodobno, Euronews je, pozivajući se na albansku policiju, objavio podatak o 167 uhićenih i 132 ozlijeđena policajca.

Nemiri su izazvali znatnu materijalnu štetu. Tijekom tjedna zapaljene su pojedine vladine zgrade i banke, razbijeni izlozi trgovina, a prosvjednici su podizali improvizirane barikade. Demonstracije se postupno šire i izvan Tirane.

Od studentskih zahtjeva do poziva na Ramino rušenje

Korijeni sadašnjeg nezadovoljstva sežu nekoliko mjeseci unatrag. Pokret poznat kao 'Flamingo revolucija' počeo se oblikovati tijekom prosvjeda protiv kontroverznog turističkog projekta povezanog s Jaredom Kushnerom, zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Planirana luksuzna investicija na albanskoj obali izazvala je protivljenje ekoloških aktivista i građanskih inicijativa zbog zabrinutosti za zaštitu prirode i transparentnost postupaka odobravanja projekta.

S vremenom se nezadovoljstvo proširilo i na druga pitanja: korupciju, nedostatak radnih mjesta, troškove obrazovanja i odlazak mladih iz zemlje. Srednjoškolci i studenti pridružili su se širem protuvladinom pokretu, a zahtjevi za poboljšanjem obrazovnih uvjeta sve su češće praćeni pozivima na Ramino povlačenje s vlasti.

Može li Rama doživjeti ono što je doživio Vučić?

Usporedbe s događajima u Srbiji nameću se zbog sličnog načina na koji studentsko nezadovoljstvo prerasta u političko pitanje. U Srbiji su nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu u studenome 2024. studenti pokrenuli prosvjede zahtijevajući utvrđivanje odgovornosti i funkcioniranje institucija.

Njihov pokret postupno je privukao potporu profesora, građanskih inicijativa i drugih društvenih skupina te prerastao u dugotrajan izazov vlastima.

U Albaniji je povod drukčiji, ali među prosvjednicima se također može prepoznati nepovjerenje prema institucijama i osjećaj da političke elite ne odgovaraju na probleme mladih.

Postoji, međutim, i važna razlika. Srpski studentski pokret velikim se dijelom oslanjao na mirne prosvjede, blokade i zahtjeve za institucionalnom odgovornošću. U Tirani su posljednjih dana zabilježeni ozbiljni nasilni incidenti, napadi na policiju i uništavanje imovine.

Zato se ne može zaključiti da Albanija ponavlja srpski scenarij, no događaji pokazuju koliko brzo studentski zahtjevi mogu postati središnje političko pitanje.

Mlada zastupnica okrenula leđa Rami

Posebnu pozornost privukao je potez 25-godišnje zastupnice Marjane Koceku. Ona je prošle godine izabrana u albanski parlament uz potporu Ramine Socijalističke stranke, ali se sada kao nezavisna zastupnica pridružila studentskim prosvjedima.

Koceku je za Reuters govorila o nezadovoljstvu mladih korupcijom, nedostatkom radnih mjesta i osjećajem da institucije ne rade u njihovu interesu. Njezin potez pokazuje da je prosvjedni val dobio odjek i među pojedinim predstavnicima političkih institucija.

Rama ne namjerava odstupiti

Albanski premijer Edi Rama, koji je na vlasti od 2013. godine i prošle je godine osvojio četvrti mandat, odbacuje zahtjeve za ostavkom. Ističe pravo građana na mirno okupljanje, ali osuđuje nasilje i uništavanje javne i privatne imovine.

Za eskalaciju sukoba optužio je političke protivnike, tvrdeći da dio oporbe pokušava iskoristiti nezadovoljstvo mladih kako bi izazvao nestabilnost.

S druge strane, prosvjednici upozoravaju da se njihovi zahtjevi mjesecima ignoriraju. Otvoreno je i pitanje policijskog postupanja. Sedmorica policajaca suspendirana su dok se istražuju navodi o prekomjernoj uporabi sile tijekom intervencija.

Još jedna poveznica sa Srbijom: Jared Kushner

Zanimljivo je da se u političkim kontroverzama u Albaniji i Srbiji pojavljuje i ime Jareda Kushnera. U Albaniji su njegovi investicijski planovi na obali izazvali protivljenje zbog zaštite okoliša i pitanja transparentnosti.

U Srbiji je projekt povezan s nekadašnjim kompleksom Generalštaba u Beogradu otvorio pitanja zaštite kulturne baštine i zakonitosti postupanja državnih institucija.

Iako je riječ o različitim projektima i okolnostima, oba su postala povod za šire rasprave o odnosu političke vlasti, investitora i javnog interesa.

Generacija koja traži promjene

Prosvjedi u Albaniji više nisu samo pitanje cijene obrazovanja ili studentskog standarda. Postali su izraz šireg nezadovoljstva dijela mladih koji smatraju da im postojeći politički i gospodarski sustav ne pruža dovoljno mogućnosti.

Za Ramu je to ozbiljan politički izazov, ali zasad nije jasno hoće li prosvjedi rezultirati konkretnim reformama, dugotrajnom političkom krizom ili postupnim smirivanjem situacije. Upravo je to i ključna razlika između usporedbe sa Srbijom i tvrdnje da će se događaji razvijati na isti način.

Jedno je, međutim, jasno: studentski bunt u Albaniji prerastao je granice fakulteta i postao tema kojom se sada mora baviti cijela država.