Pred političkim strankama i građanima Srbije ključni su dani ako se ostvare najave da bi prijevremeni parlamentarni izbori mogli biti održani 25. listopada.

Kako piše Nova.rs, pozivajući se na ranije najave predsjednika Aleksandra Vučića i provladinih medija, pred Srbijom bi se u tom slučaju gotovo svakodnevno izmjenjivali važni politički i izborni rokovi – od raspuštanja parlamenta i raspisivanja izbora do predaje izbornih lista, prikupljanja potpisa i zaključenja biračkog popisa.

Dodatnu političku neizvjesnost stvara Vučićeva ranija najava da bi u kampanju za parlamentarne izbore mogao ući kao 'običan građanin', odnosno nakon ostavke na dužnost predsjednika Srbije.

Ključan je 10. rujna

Prema izračunu Nove.rs, ako bi građani trebali izaći na birališta 25. listopada, krajnji rok za raspisivanje izbora bio bi 10. rujna.

Da bi došlo do prijevremenih parlamentarnih izbora, srbijanska vlada ne mora podnijeti ostavku, već je dovoljno da predsjedniku Republike uputi obrazloženi prijedlog za raspuštanje Narodne skupštine i raspisivanje izbora.

Prema Zakonu o predsjedniku Republike, predsjednik potom u roku od 72 sata mora donijeti ukaz o raspuštanju parlamenta i raspisivanju izbora ili obavijestiti vladu i javnost da ne prihvaća njezin prijedlog.

Što ako Vučić podnese ostavku?

Kako je Vučić u više navrata govorio da bi u kampanju za parlamentarne izbore mogao ući kao 'običan građanin', otvorio je mogućnost svoje ostavke na predsjedničku funkciju.

U tom bi slučaju predsjedničke ovlasti privremeno preuzela predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić. Prema tumačenju koje prenosi Nova.rs, Brnabić bi tu dužnost preuzela i u slučaju da parlament prethodno bude raspušten.

Nakon prestanka Vučićeva mandata otvorio bi se još jedan izborni proces. Predsjednički izbori morali bi biti održani najkasnije u roku od 90 dana te kampanja za njih može trajati najmanje 30, a najviše 60 dana.

Kampanja najmanje 45 dana

Angela Trajković iz pravnog tima organizacije CRTA za Novu.rs objašnjava da su neki izborni rokovi fiksni, bez obzira na datum održavanja izbora.

'Kampanja će najkraće trajati 45 dana. Ako izbori budu 25. listopada, Republička izborna komisija bi 13. rujna trebala propisati obrazac za podnošenje lista, što znači da bi se tek od tog datuma moglo početi s podnošenjem lista', rekla je Trajković.

Rok za njihovu predaju bio bi 4. listopada, odnosno 20 dana prije izbora. Svaka izborna lista prije predaje mora prikupiti 10.000 potpisa birača dok je za one manjinske potrebno 5000 potpisa. Stranke koje izlaze na izbore u koaliciji navode to prilikom predaje izborne liste.

Zašto je važna brzina predaje lista?

Nakon isteka roka za predaju lista Republička izborna komisija ima 48 sati za njihovo proglašenje ili odbacivanje, a može zatražiti i otklanjanje nedostataka, primjerice ako neka lista nema potreban broj valjanih potpisa ili postoje druge nepravilnosti. U slučaju odbijanja liste postoji mogućnost žalbe.

Redoslijed izbornih lista na glasačkom listiću određuje se prema redoslijedu njihove predaje.

'Zato je uvijek vladajuća koalicija bila prva, jer prvi i podnose izbornu listu', objasnila je Trajković.

Birački popis zaključuje se uoči izbora

Još jedan važan rok odnosi se na birački popis. On se zaključuje 15 dana prije izbornog dana, što bi, u slučaju izbora 25. listopada, bilo 9. listopada. Tada se utvrđuje ukupan broj birača i tko se nalazi na biračkom popisu.

Građani koji nakon toga utvrde da nisu upisani, iako imaju biračko pravo, mogu podnijeti zahtjev Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave te ono donosi rješenje o eventualnoj izmjeni i dostavlja ga Republičkoj izbornoj komisiji.

Ako se ostvare najave o izborima 25. listopada, Srbija bi tako u vrlo kratkom razdoblju mogla ući ne samo u parlamentarnu, već, u slučaju Vučićeve ostavke, i u predsjedničku izbornu utrku.