izbjeći neugodnosti

Srbija i Hrvatska uskoro razmjenjuju popis osumnjičenih i optuženih za ratne zločine

23.03.2018 u 15:09

Bionic
Reading

Srbija i Hrvatska u idućih će tridesetak dana početi pripremati popise osoba osumnjičenih i optuženih za ratne zločine s obje strane kako bi se provela razmjena podataka i ubuduće izbjegli incidenti na granicama, dogovoreno je danas na sastanku ministara pravosuđa Hrvatske i Srbije u Beogradu

'Dogovorili smo da ćemo u najkraće vrijeme, narednog tjedna, dostaviti imena članova radne skupine s naše strane, a kolege iz Ministarstva pravde Srbije sa svoje kako bi se se u idućih 30 dana sastali i počeli raditi na razmjeni podataka o osobama osumnjičenima za ratne zločine na obje strane', izjavio je za Hinu hrvatski ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković poslije sastanka sa svojom srbijanskom kolegicom Nelom Kuburović.

Bošnjaković je rekao da se na taj način žele izbjeći incidenti kakvih je dosad bilo kad netko od osumnjičenih za ratne zločine, bilo s koje strane, dođe na granicu 'i ima neugodnosti'. U svezi s tim popisima bila su formirana povjerenstva još 2010, 'ali su naprosto u nekoj fazi prestala raditi', objasnio je hrvatski ministar.

Drugo pitanje koje su danas otvorila dva pravosudna izaslanstva procesuiranje je ratnih zločina, a zaključeno je da 'treba formirati ekspertne radne skupine' čiji bi zadatak bio pripremanje međudržavnog sporazuma kojim bi bila obuhvaćena i definirana sva pitanja vezana uz tu problematiku kako bi se ubuduće 'izbjegli zastoji i čekanje'.

Na pitanje ima li dojam da će se nešto pomaknuti s mrtve točke, s obzirom na to da je Hrvatska ranije Srbiji uvjetovala otvaranje pregovaračkih poglavlja vezanih uz vladavinu prava, ministar Bošnjaković je rekao kako očekuje da će obje strane 'zajedno napraviti napredak'.

  • +11
Dražen Bošnjaković Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

'Hrvatska je, na koncu, itekako zainteresirana pružiti podršku Srbiji na njezinu putu ka Europskoj uniji. Naravno, očekujemo da i oni dosegnu standarde koji su potrebni da bi Srbija sutra mogla postati članicom EU, a tu prvenstveno spadaju posebni standardi vezani za vladavinu prava', istaknuo je ministar Bošnjaković.

On kaže da je 'zadovoljan današnjim sastankom', te da je 'jasno da se na prvom susretu nisu mogla iznjedriti rješenja'.

'Vidjet ćemo dinamiku kad radne skupine počnu djelovati. Ali, što se tiče pitanja razmjene popisa mislim da tu vrlo brzo možemo očekivati rezultate', rekao je Bošnjaković za Hinu, ponovivši da 'sada treba nastaviti rad koji je započet 2010. i naprosto prekinut'.

Dobra volja za suradnjom

Srbijansko ministarstvo priopćilo je danas poslije sastanka kako su se obje strane suglasile da 'postoji dobra volja dviju država za suradnjom i rješavanjem svih otvorenih pitanja u pravosuđu'.

'Кuburović i Bošnjaković naveli su kako su teme između Srbije i Hrvatske u području pravosuđa složene i otvorene, ali da su i rješive ukoliko bude strpljenja i ukoliko se bude išlo korak po korak', kaže u priopćenju srbijanskog ministarstva.

Obje strane su, kako je istaknuto, 'iskazale otvorenost i međusobno uvažavanje, kao i spremnost za uspostavljanje partnerskih odnosa i veza', a na sastanku je dogovoreno 'formiranje dva zajednička povjerenstva' za rješavanje problema procesuiranja ratnih zločina, te razmjene popisa osoba optuženih ili osuđenih za ratne zločine.

Bošnjaković je istaknuo, kaže se u priopćenju, spremnost ministarstva koje vodi 'da u svakom trenutku pomogne kolegama iz Srbije i pruži stručnu pomoć' u procesu eurointegracija.

Razmjenjena su i iskustva u borbi protiv korupcije, ustavnim promjenama i uspostavljanju e-pravosuđa, a sugovornici su suglasili kako se 'sva otvorena pitanja treba i moraju rješavati kroz bilateralne pregovore i rad radnih skupina'.

Današnji sastanak je, kako se u priopćenju nada srbijansko ministarstvo pravde, 'prvi u nizu i samo početak buduće suradnje, koja je neophodna da bi se došlo do zajedničkih rješenja'.

Službeni Zagreb je prije otvaranja poglavlja 23 i 23 o ljudskim pravima i vladavini prava ustrajao da Beograd promijeni zakon o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine, te zahtijevao bolji položaj hrvatske manjine u Srbiji i punu suradnju Srbije sa Haagom.