Dok pokušava dogovoriti dosad najveći višegodišnji proračun, pronaći novac za Ukrajinu i odgovoriti na pritiske SAD-a, Rusije i Kine, u četiri najveće europske ekonomije približavaju se izbori ili raste politička nestabilnost.

Posljedice su već vidljive. Na posljednjem samitu europski čelnici nakon dva dana razgovora nisu postigli pomak u pregovorima o proračunu vrijednom oko dva bilijuna eura, a umjesto toga ušli su u neočekivano oštar sukob oko energetske politike.

Kako upozorava Politico, politički potresi u Španjolskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji mogli bi dodatno oslabiti sposobnost EU-a da postigne kompromise upravo u trenutku kada su joj najpotrebniji.

'Svi su dosad razumjeli da moramo postići politički dogovor do kraja godine', rekao je ciparski predsjednik Nikos Hristodulidis za Politico, govoreći o pregovorima o proračunu. No zbog španjolskih izbora to više neće biti moguće, smatra, a iduće godine situaciju će zakomplicirati izbori u Francuskoj, Italiji i drugim državama.

Španjolci će na birališta 29. studenoga, a ankete upućuju na mogućnost pobjede desnog centra i krajnje desnice. Francusku u travnju očekuje promjena predsjednika, uz snažnu podršku koju ankete daju čelnici krajnje desnice Marine Le Pen. U Njemačkoj raste potpora Alternativi za Njemačku (AfD), što dovodi u pitanje političku budućnost kancelara Friedricha Merza, dok se u Italiji izbori očekuju 2027. godine, premda bi ih premijerka Giorgia Meloni mogla i prijevremeno raspisati.

Proračun na čekanju, a vremena je sve manje

Na posljednjem samitu nije bilo pomaka ni prema dogovoru o novom višegodišnjem proračunu, a iz završnih zaključaka izostala je i najava da bi sporazum trebalo postići do kraja 2026. godine. Dio članica opire se roku koji zagovara predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa.

Iako su za studeni i prosinac zakazani novi sastanci, neuspjeh pregovora mogao bi ih produljiti u 2027. godinu. Tada će izborna kampanja u nizu država samo otežati dogovor jer će vlade biti manje sklone politički nepopularnim kompromisima.

'Sljedeće godine bit će još gore', upozorio je visoki europski diplomat.

Sličnu zabrinutost izrazila je i eurozastupnica Carla Tavares iz redova socijaldemokrata, jedna od voditeljica pregovora o proračunu. Zbog izbornog kalendara, rekla je, postizat će se sve teže dogovori i među državama članicama i u Europskom parlamentu.

Pritisci stižu sa svih strana

Unutarnje podjele dolaze u osobito nezgodnom trenutku za EU. Američki predsjednik Donald Trump dovodi u pitanje transatlantske odnose, Rusija provodi sabotaže i kibernetičke napade diljem Europe, a Kina širi izvoz jeftine robe i učvršćuje kontrolu nad ključnim opskrbnim lancima.

'Traže da budemo podijeljeni. Žele našu podjelu', upozorio je belgijski premijer Bart De Wever, govoreći na samitu o pritiscima koji dolaze s istoka i zapada.

Bivši litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis bio je još izravniji. 'Sada smo pod napadom s tri strane: iz SAD-a, Rusije i Kine', rekao je.

Washington preispituje savezništva koja su desetljećima bila temelj europske sigurnosti, Moskva vodi prikrivene operacije na europskom tlu, a Peking jača utjecaj nad strateškim sirovinama i opskrbnim lancima.

Uz sve to, Ukrajini prijeti ozbiljan financijski manjak. Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, Kijevu će sljedeće godine nedostajati između 30 i 35 milijardi dolara, a ruski napadi na energetsku infrastrukturu otežavaju pripreme za zimu. To se događa unatoč tome što se EU već obvezao osigurati Ukrajini 90 milijardi eura.

'Sve pada na europska pleća', rekao je Landsbergis, ocijenivši da Ukrajinu u nadolazećim mjesecima čeka iznimno teško razdoblje.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na samitu je upozorio da bi, u slučaju ukrajinskog poraza, čak 20 milijuna ljudi moglo pobjeći u EU. 'Rusija nas ubija. Ne želi stati', poručio je.

Jedan od mogućih izvora novca za Kijev jest oko 200 milijardi eura zamrznute ruske imovine koja se nalazi u financijskom depozitoriju Euroclear u Bruxellesu. No ni oko nje nema suglasnosti. Belgija, koja se protivila korištenju tih sredstava za pomoć Ukrajini, i dalje ne mijenja stav.

'Ništa se nije promijenilo', rekao je švedski premijer Ulf Kristersson pri ranijem odlasku sa samita.

Druga mogućnost, novo zajedničko zaduživanje članica EU-a, također bi zahtijevala teške političke ustupke.

Tko još može okupiti Europu?

Problem Bruxellesa nije samo u proračunu i pojedinačnim politikama. Politička budućnost nekoliko najutjecajnijih europskih čelnika postaje sve neizvjesnija, a time bi Unija mogla ostati bez stabilnih savezništava i iskusnih političara koji su dosad pomagali u postizanju kompromisa.

'Europa sada nema očitog vođu', rekao je europski diplomat za Politico. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen jest moćna, dodao je, ali Unija više nema političare poput Angele Merkel ili Françoisa Mitterranda.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u travnju mora napustiti Elizejsku palaču jer se prema francuskom ustavu ne može kandidirati za treći uzastopni mandat. Na zatvorenom sastanku tijekom posljednjeg samita navodno je priznao da u završnim mjesecima mandata neće imati politički legitimitet za sklapanje proračunskog dogovora, tvrde četiri europska diplomata.

Ni španjolskom premijeru Pedru Sánchezu ankete ne idu u prilog. Nakon osam godina na vlasti mogao bi izgubiti izbore, a kampanja će se odvijati upravo u vrijeme ključnih sastanaka europskih čelnika. Prema diplomatima, Madrid možda neće dobiti novu vladu sve do siječnja, što bi još više zakompliciralo pregovore.

Merzova je pozicija također oslabljena rastom potpore AfD-u i padom njegove popularnosti. Iako se njemački parlamentarni izbori zasad ne očekuju prije 2029. godine, politička situacija mogla bi kancelara učiniti manje spremnim na ustupke.

U Italiji su izbori predviđeni za listopad 2027., no jedan od diplomata s kojima je Politico razgovarao smatra da bi Meloni mogla raspisati prijevremene izbore. Visoki dužnosnik EU-a procjenjuje da bi siječanj mogao biti posljednja prilika za postizanje dogovora o proračunu prije nego što europska politička previranja suze prostor za kompromis.

Predsjednik Europskog vijeća Costa odbacuje tvrdnje da će izbori onemogućiti dogovor. 'Živimo u 27 demokracija. Gotovo svakog mjeseca negdje imamo izbore. Kad bismo odustajali zbog izbora, nikada ne bismo mogli usvojiti novi proračun', rekao je.

No vrijeme istječe. 'Čelnici EU-a dosad su jednostavno bili prespori', upozorio je Siegfried Mureșan, jedan od glavnih pregovarača Europske pučke stranke o proračunu. 'Vremena je sve manje', zaključio je.