Slovenci su u nedjelju izašli na četiri referenduma, ali politička bitka vodila se ponajprije oko dva pitanja: izmjena zakona o parlamentarnoj istrazi i ukidanja obvezne RTV pretplate. Prema još nepotpunim rezultatima, Janez Janša nije uspio dobiti podršku za zakon čije bi izmjene proširile ovlasti parlamentarnih istražnih povjerenstava, a odluka o financiranju javne radiotelevizije ostaje neizvjesna do posljednjih prebrojanih glasova. Ipak, obzirom na to da je Janša na tu temu već sinoć praktički proglasio pobjedu, preokret koji je donijelo jutro sigurno će mu teško pasti.

Referendumska nedjelja, koju su obilježile velike gužve pri kraju glasanja i snažan aktivizam nevladinog sektora s obje strane, tako je postala još jedno odmjeravanje snaga Janše i Roberta Goloba, dvojice političara čije suparništvo već godinama određuje slovensku politiku. I, kao i inače, u ovom sukobu nema pobjednika i poraženih – pobjedu su, naravno, proglasili u oba tabora. A što je zapravo pobjeda?

Odbijen zakon koji je izazvao najviše prijepora

Na jedinom zakonodavnom, dakle pravno obvezujućem referendumu čiji rezultati moraju biti ugrađeni u zakon, 51,26 posto birača glasalo je protiv izmjena zakona o parlamentarnoj istrazi dok ih je podržalo njih 48,74 posto. Prema nepotpunim rezultatima, ostvaren je i potreban kvorum za odbacivanje zakona.

Janšina vlada krenula je u izmjene zakona s vrlo konkretnim političkim ulogom – ograničiti mogućnost za vladajući SDS neugodnog parlamentarnog istraživanja afere Black Cube. Riječ je o izraelskoj privatnoj obavještajnoj tvrtki čiji su operativci uoči slovenskih parlamentarnih izbora tajno snimali istaknute osobe iz političkog i poslovnog života, a potom su se u javnosti pojavile snimke kojima se nastojalo kompromitirati tadašnju Golobovu vlast. Slovenska obavještajna agencija SOVA potvrdila je da su predstavnici Black Cubea posjećivali sjedište SDS-a, zbog čega oporba traži parlamentarnu istragu koja bi trebala utvrditi tko je naručio i financirao operaciju i je li Janšina stranka sudjelovala u pokušaju utjecanja na izbore.

Protivnici izmjena upozoravali su da bi nova pravila oslabila pravnu zaštitu građana i omogućila politički motivirane istrage. Skupina pravnih stručnjaka s ljubljanskog i mariborskog sveučilišta također je upozorila na snižavanje standarda zaštite osoba obuhvaćenih parlamentarnim istragama. Vladajući su, nasuprot tome, tvrdili da su izmjene nužne za učinkovitiji parlamentarni nadzor.

Golob je protumačio taj rezultat kao odbacivanje pokušaja uspostave svojevrsne političke policije te ocijenio da Janšina vlada nema povjerenje javnosti. Janša je, s druge strane, naglasio rezultate ostalih referenduma i poručio da će vlada poštovati volju birača.

Politička važnost rezultata proizlazi iz činjenice da je upravo taj zakon bio povod za referendumsku nedjelju. Ostala tri pitanja, savjetodavnog karaktera, naknadno je dodala parlamentarna većina.

RTV pretplata podijelila Sloveniju gotovo napola

Još neizvjesniji bio je referendum o ukidanju obveznog RTV doprinosa. Nakon prebrojavanja 99,98 posto glasova, protiv ukidanja bilo je 50,04 posto birača, a za 49,96 posto. Razlika je iznosila samo 692 glasa, pa konačan ishod ovisi i o preostalim glasovima pristiglima poštom.

Riječ je o pitanju koje već godinama simbolizira sukob između Janšine desnice i liberalno-lijevog političkog bloka. SDS optužuje javnu radioteleviziju za političku pristranost dok protivnici ukidanja doprinosa upozoravaju da bi promjena modela financiranja mogla dodatno ugroziti njezinu neovisnost.

Janša tvrdi da nije pravedno obvezivati građane na plaćanje programa koji ne gledaju, a njegova koalicija najavila je novi model financiranja ako birači podrže ukidanje pristojbe.

Gotovo izjednačen rezultat pokazuje koliko je javna radiotelevizija postala politički osjetljiva institucija. Ipak, glas protiv ukidanja pretplate ne znači nužno zadovoljstvo postojećim RTV-om, baš kao što glas za ukidanje ne podrazumijeva protivljenje postojanju javnog servisa.

Janšina strategija: Četiri pitanja za veću mobilizaciju

Kako smo najavili uoči referendumske nedjelje, vladajuća koalicija pozivala je birače da na sva četiri pitanja glasaju 'za' dok je oporba zagovarala četiri glasa 'protiv'.

Dodavanjem referenduma o socijalnoj pomoći, biračkom pravu stranaca i RTV doprinosu Janšina je koalicija proširila kampanju na teme koje su mogle privući birače izvan kruga zainteresiranih za složeno pitanje parlamentarnih istraga.

Na dva sporedna savjetodavna referenduma vladajući su dobili većinsku podršku: 60,54 posto birača podržalo je uvjetovanje socijalne pomoći društveno korisnim radom, a 55,29 posto ograničavanje lokalnog biračkog prava državljanima trećih zemalja.

To Janši omogućuje da ističe podršku dijelu svojih političkih prijedloga, iako je odbačen zakon s neposrednim pravnim učinkom.

Analitičari: Nastavak parlamentarnih izbora drugim sredstvima

Politolog Igor Lukšič ocijenio je za mariborski list Večer da tijesan rezultat zakonodavnog referenduma predstavlja svojevrsno ponavljanje rezultata ožujskih parlamentarnih izbora. Prema njegovu tumačenju, birači još nisu zaboravili Golobovu vladu, a nisu ni imali dovoljno vremena osjetiti posljedice Janšina povratka na vlast.

Lukšič smatra da su dodatni savjetodavni referendumi bili usmjereni na promociju konzervativnih vrijednosti koje trenutačno uživaju značajnu podršku među biračima te takvo tumačenje sugerira da se politička mobilizacija ne može objasniti isključivo odnosom prema aktualnoj vladi.

Duopol koji nadilazi referendume

Slovenska politika već se godinama vrti oko sukoba Janše i Goloba, odnosno političkih blokova koje predstavljaju. Na ožujskim parlamentarnim izborima Golobov Pokret slobode osvojio je najviše glasova, ali je Janša uspio sastaviti vladu.

Referendumi su pokazali da se ta podjela nastavlja i izvan parlamenta. Ipak, birači nisu na sva četiri pitanja odgovorili jednako, što pokazuje da se njihovi stavovi ne mogu potpuno svesti na stranačku pripadnost.

Janša može isticati podršku dvama savjetodavnim prijedlozima, a Golob odbacivanje jedinog obvezujućeg zakona. No izjednačen rezultat o RTV pretplati možda je najupečatljivija slika referendumske nedjelje: Slovenija je i dalje duboko podijeljena oko pitanja koja nadilaze svakodnevnu stranačku politiku.

Konačni rezultati razjasnit će preostale neizvjesnosti, ali neće promijeniti činjenicu da četiri referenduma nisu donijela jednu jedinstvenu političku poruku.