‘Ne isključujemo mogućnost zauzimanja teritorija od strane Rusije kao dio njihova plana da zaštite vlastite nuklearne sposobnosti, što je jedino što im je preostalo i što doista predstavlja prijetnju Sjedinjenim Državama’, rekao je za The Guardian general Eirik Kristoffersen, načelnik stožera obrane Norveške.

Scenarij za krajnji sjever

Naveo je da Rusija nema ciljeve osvajanja u Norveškoj na isti način kao u Ukrajini ili drugim bivšim sovjetskim teritorijima, ali je rekao da se velik dio ruskog nuklearnog arsenala nalazi na poluotoku Kola, na maloj udaljenosti od norveške granice, uključujući nuklearne podmornice, kopnene projektile i zrakoplove sposobne nositi nuklearno oružje. To bi bilo ključno ako bi Rusija ušla u sukob s NATO-om negdje drugdje.

‘Ne skidamo to s dnevnog reda, jer je to i dalje opcija za Rusiju kako bi osigurala da su njezine nuklearne sposobnosti, njezine sposobnosti uzvratnog udara, zaštićene. To je otprilike scenarij za krajnji sjever za koji planiramo’, rekao je.

U opširnom intervjuu za Guardian, Kristoffersen je također oštro kritizirao nedavne komentare Donalda Trumpa o Grenlandu, kao i ‘neprihvatljive’ tvrdnje američkog predsjednika da savezničke zemlje nisu bile na prvim linijama u Afganistanu, dok su američke snage odradile glavninu borbi.

‘Nije imalo smisla to što je rekao i znam da svi moji američki prijatelji iz Afganistana znaju isto’, rekao je Kristoffersen (56), profesionalni časnik koji je odradio više misija u Afganistanu.

‘Mi smo definitivno bili na prvoj crti. Radili smo puni spektar zadaća, od uhićivanja talibanskih vođa preko obuke Afganistanaca do nadzora. Izgubili smo deset Norvežana. Ondje sam izgubio prijatelje. Zato smo svi osjećali da to što govori nema smisla. Trumpa nikad ga nisam vidio u Afganistanu. Ne zna o čemu govori kad iznosi takve stvari. Predsjednik ne bi smio govoriti takve stvari, ali to mene zapravo nije previše pogodilo. No brinuo sam za norveške veterane, za obitelji ljudi koje smo izgubili, vojnike koje smo izgubili', rekao je.

Kristoffersen je načelnik norveške obrane od 2020., odgovoran za oružane snage zemlje, ali i za njezinu obavještajnu službu.

Klasična ruska invazija

Kristoffersen je rekao da, iako Norveška u obzir uzima prijetnju klasične ruske invazije, sadašnje ruske taktike djeluju raspršenije. ‘Ako se pripremate za najgore, ništa vas ne sprječava da se možete suprotstaviti i sabotaži te hibridnim prijetnjama’, rekao je.

Dodao je, međutim, da Norveška i Rusija i dalje održavaju određeni izravni kontakt oko misija traganja i spašavanja u Barentsovu moru te da se na granici redovito sastaju predstavnici dviju vojski.

Također je preporučio uspostavu vojne ‘vruće linije’ između dviju prijestolnica kako bi postojao kanal komunikacije koji može spriječiti eskalaciju zbog nesporazuma. Rekao je da su ruske aktivnosti na krajnjem sjeveru općenito bile manje agresivne od onih u Baltičkom moru.

‘Dosad je ono što smo vidjeli od povreda zračnog prostora u našem području bilo posljedica nesporazuma. Rusija provodi puno ometanja GPS-a, a mi mislimo da to ometanje utječe i na njihove zrakoplove’, rekao je.

‘Oni to nisu rekli, ali mi vidimo da, kada se dogodi nešto poput povrede zračnog prostora, to je obično zbog nedostatka iskustva pilota. Kad razgovaramo s Rusima, oni zapravo odgovaraju vrlo profesionalno i predvidljivo.’

Kad je riječ o Trumpovoj tvrdnji da i Kina i Rusija imaju vojne ambicije prema Grenlandu, Kristoffersen je rekao da mu je ‘vrlo čudno’ čuti takve navode.

‘Mi iz naše obavještajne službe imamo vrlo dobar pregled onoga što se događa na Arktiku i ne vidimo ništa slično na Grenlandu… vidimo ruske aktivnosti s njihovim podmornicama, kao i njihov podvodni program u tradicionalnom dijelu Arktika… ali nije riječ o Grenlandu, nego o dosezanju Atlantika’, rekao je.

Na pitanje imaju li Danska i njezini saveznici ikakve šanse odbiti američko vojno preuzimanje Grenlanda, ako bi Trump to doista proveo, Kristoffersen je rekao: ‘Neće to učiniti, tako da je to hipotetsko pitanje.’