Manjak konsolidirane opće države prema nacionalnoj metodologiji u prvom polugodištu iznosio je 17,9 milijardi kuna ili 4,9 posto BDP-a, kazao je Marić u izlaganju pred zastupnicima.

Ukupan prihod proračuna iznosio je 60,4 milijardi kuna, što je na međugodišnjoj razini pad od 7,2 posto, ukupni rashodi bili su 77,1 milijardu kuna, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećanje od 10,1 milijardu kuna ili 15,2 posto, kazao je.

Kazao je da je ove godine pad BDP-a od 8 posto. 'Koliko god bila duboka kriza, koja još uvijek ima popriličnu dozu neizvjesnosti jer nitko još nema prognozu o cjepivu, očekivanja su da nakon pada ove godine slijedi rast iduće godine na razini od oko pet posto, a u trogodišnjeg razdoblju preko tri posto', kazao je Marić.

On predviđa da bismo razinu BDP-a iz 2019. godine mogli dosegnuti i prestići početkom 2023. godine. Kaže da će većina sastavnica BDP-a neutralizirati pad do kraja 2022. godine, a jedino izvoz usluga neće biti kompenziran u potpunosti.

Za repliku se odmah javio Marijan Pavliček iz Hrvatske konzervativne stranke. 'Iznijeli ste podatke koji su katastrofalni i sve ste svalili na koronakrizu. No koliku odgovornost za ovo stanje ima Nacionalni stožer civilne zaštite koji je sve zatvorio?', upitao je Pavliček.

Sve odluke koje je donosio stožer, odgovorio je Marić, pomno su promišljane i nikada nije bio zanemarivan i gospodarski aspekt.

Marijana Puljak iz Pametnog pozvala je da proračun bude transparentniji. 'Nikad neću reći da su stvari idealne, pogotovo po pitanju transparentnosti proračuna. Uvijek može biti bolje', odgovorio je Marić.

Puljak je poručila da je neprovođenje strukturnih reformi krivac za ovakav deficit. 'Bez dubinske reforme na rashodovnoj strani, sve reforme na prihodovnoj neće dati rezultata, a Hrvatska će ostati najsiromašnija zemlja EU, kazala je.

IDS-ov Marino Lerotić upozorio je da proračun previše ovisi o turizmu, dodavši da je proizvodnja ta koja generira razvoj. Stoga je Marića upitao kako napreduju razgovori s predstavnicima BAT-a oko tvornice duhana u Kanfanaru.

'Ti razgovori su u tijeku i dok traju suzdržat ću se od dubljih komentara. Mi ćemo dati doprinos da se proizvodnja nastavi', kazao je Marić.

SDP-ov Boris Lalovac upitao je Marića za komentar rasta cijena mesa od 7,5 posto te povrća od 11 posto, pogotovo s obzirom da je država smanjila PDV na 13 posto. 'Radi li se tu o špekulaciji trgovaca, jer imamo niže poreze? Nije normalno da rastu cijene povrća 11 posto, a padaju cijene energenata', upitao je.

'Išli smo u izmjene PDV-a jer smo htjeli dati doprinos domaćoj proizvodnji. Koliko i na koji način je to rezultiralo, pratili smo iz mjeseca u mjesec. Neke kategorije jesu zabilježile smanjivanje cijena, a ako je i bilo smanjivanje nije bilo adekvatno smanjivanju PDV-a', kazao je Marić.

Sandra Benčić iz Možemo spomenula je pak podatak kojeg je iznio Marić da je na povećanje rashoda najviše utjecala provedba mjera za očuvanje radnih mjesta, za što je izdvojeno 6,7 milijardi kuna. 'Kad se radi o tako velikom novcu, koji nije bio planiran, u izvješću bi trebalo dobiti evaluaciju utjecaja tih mjera, broj radnika koji su ipak izgubili posao kod poslodavaca koji su koristili mjere, broj poslodavaca koji su koristili mjere, a isplaćivali dividende', kazala je Benčić.

Zvonimir Troskot iz Mosta kao tri pozitivne stvari koje su se dogodile navodi financijsku omotnicu od potencijalnih 170 milijardi kuna, najavu smanjenja poreza na dohodak, potvrđivanje kreditnog rejtinga. U niz negativnih stvari ubraja i odluke Vlade i Stožera o zatvaranju ekonomije čime smo, kaže, potencirali uvoz, te najave zatvaranja tvrtki Meggle i BAT u Kanfanaru.