Mandat najkraćeg saziva u povijesti za televiziju N1 rezimirao je predsjednik Sabora Željko Reiner.

'Odradio je 127 točaka, doneseno je preko 230 akata i 33 zakona, ali sve to skupa nije ono što su građani očekivali i to treba vrlo jasno reći, pa ni ja osobno. Građani su očekivali zamah, nove ideje i reforme koje će im poboljšati život, spriječiti da mladi ljudi odlaze iz Hrvatske, otvaranje radnih mjesta i investicije. Istina je da je povučeno neusporedivo više novca iz EU fondova, ali moglo se i više napraviti. Činjenica je da saziv nije bio uspješan', kazao je Reiner.

Kao najvažnije naveo je donošenje državnog proračuna, no priznaje da je Sabor mogao bolje.

'Ne bih tražio krivce. Usuđujem se reći da se moralo bolje. Ima niz europskih država s manjinskim vladama, gdje parlament funkcionira. To je pitanje političke zrelosti. Sjetite se proslave Dana državnosti u Saboru, najvećeg praznika, u Saboru je bila predsjednica, premijer, držali su se govori. Došlo je vrlo, vrlo malo zastupnika, puno manje iz oporbe, ali ni vladajućih nije bilo. Pokušao sam na današnji dan da se oprostimo na pristojan način - neću reći svečarski - i da obavimo važan posao, ratificiramo sporazum ulaska Crne Gore u NATO, što nema veze s dnevnom politikom i izborima. No SDP je odbio uopće sudjelovati pa i u toj bezazlenoj, odnosno ne tako bezazlenoj temi, bitnoj za sigurnost. Htio sam i da prihvatimo pravobraniteljicu za osobe s invaliditetom, kad se lako može dogoditi da nećemo imati vladu te osobe ostaju na brisanom prostoru', kazao je Reiner, zaključujući kako to njihovo apstiniranje s Predsjedništva Sabora i rada parlamenta 'nije dobro i samo pokazuje koliko su neki politički nezreli'.

Raspuštanjem Sabora aktivira se i predsjednica Grabar Kitarović

Nakon što predsjednik Sabora Željko Reiner danas i službeno predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović obavijesti da je Sabor raspušten, ona će već sutra donijeti odluku o raspisivanju izbora. Međutim, sama odluka na snagu će, kako se špekulira, stupiti tek 1. kolovoza. Kako je za Novi list objašnjeno iz Ureda predsjednice, Grabar Kitarović želi odvojiti kampanju od godišnjih odmora, odnosno ne želi da se predizborna kampanja poklopi s proslavom obljetnice Oluje i sinjskom Alkom. U SDP-u su takav potez odmah protumačili kako predsjednica želi HDZ-u dati dodatno vrijeme da se posloži nakon izbora novog predsjednika.

Stupi li odluka na snagu 1. kolovoza stranke i nezavisne liste od tog bi dana imale rok od 14 dana za predaju izbornih lista, odnosno liste bi trebale biti predane 15. kolovoza do kraja dana. Posljednji dan za predaju lista tako bi bio bi Velika gospa koja je blagdan i neradni dan u Hrvatskoj. Stoga se postavilo pitanje hoće li doista odluka na snagu stupiti na snagu 1. kolovoza ili će se izabrati dan kasnije ili ranije.

Nakon isteka roka za predaju lista, Državno izborno povjerenstvo u roku od 48 sati mora prihvatiti i sve. Za pravovaljanost prijedloga liste potrebno je prikupiti najmanje 500 potpisa birača.

Objavom lista počet će i izborna kampanja koja će potrajati do 9. rujna, dan kasnije bit će izborna šutnja, a izbori za deveti saziv Sabora trebali bi biti održani 11. rujna.

Zastupnici i dalje imaju gotovo sva prava

Iako su raspušteni, saborski zastupnici osmog saziva Sabora imat će gotovo sva prava i ovlasti i to do, kako propisuje saborski Poslovnik, konstituiranja novog saziva Sabora. Zastupnici će uredno primati plaću i paušal, no ipak im se neće isplaćivati naknada za odvojeni život, sukladno odluci saborskog Predsjedništva.

Što se tiče famoznih '6 + 6', to će pravo zastupnici moću konzumirati tek nakon konstituiranja novog saziva Sabora. Prema Zakonu o pravima i dužnostima državnih dužnosnika, dužnosnici nakon prestanka obnašanja dužnosti sve do početka ostvarivanja plaće po drugoj osnovi ili do ispunjenja uvjeta za mirovinu, imaju šest mjeseci od dana prestanka obnašanja dužnosti, pravo na naknadu u visini cijele plaće, a sljedećih šest mjeseci pravo na naknadu u visini 50 posto plaće.

U Saboru se zastupnici neće sastajati. U razdoblju ustavne stanke ili u razdoblju do konstituiranja novog saziva Sabora izvanredno se sastaje jedino Mandatno-imunitetno povjerenstvo ako DORH zatraži skidanje imuniteta nekog od zastupnika. U tom slučaju MIP može donijeti odluku koja odmah stupa na snagu, a Sabor je naknadno potvrđuje na plenarnoj sjednici.

Prva sjednica novog saziva Sabora mora se održati 20 dana od izbora, a Sabor je konstituiran izborom novog predsjednika Sabora.

Kakvu ulogu ima tehnička Vlada?

Raspuštanjem Sabora neke nove ovlasti ima i Vlada iako trenutačno obavlja samo tehničke poslove. Sukladno Zakonu o ovlasti Vlade da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora, Vlada će moći uredbama uređivati pojedina pitanja, osim onih koja prema Ustavu, može uređivati samo Hrvatski sabor te donošenja ili izmjena državnog proračuna i propisivanja poreza.

Kako će tu ovlast koristiti, tek treba vidjeti, no već je najavljeno da će se uredbom riješiti mjera od 1.000 eura za svako novorođeno dijete, za što je novac već osiguran.

Aktualna tehnička Vlada, prema Zakonu o postupku primopredaje vlasti, od dana raspisivanja izbora ne smije donositi odluke o imenovanjima na dužnost i iznimno može imenovati samo vršitelja dužnosti.

Jednako tako, od dana raspisivanja izbora vlada ne smije zaključivati ugovore značajnije vrijednosti, osim kad bi nezaključivanje ugovora prouzročilo znatnu materijalnu štetu, odnosno ako je zaključivanje ugovora nužno radi ispunjenja međunarodnih obveza RH, a za poslove za koje se pretpostavlja da će biti okončani do stupanja na dužnost Vlade, nakon provedenih parlamentarnih izbora.