povodom dana žena

Rodnu ravnopravnost je nužno uključiti u planove za oporavak od koronakrize

  • Autor: N. S./Hina
  • Zadnja izmjena 03.03.2021 16:32
  • Objavljeno 03.03.2021 u 16:31
Europski parlament

Europski parlament

Izvor: EPA / Autor: BERNHARD J. HOLZNER

Zbog utjecaja pandemije na žene i njihov položaj u društvu, nacionalni planovi oporavka i otpornosti država EU moraju uključivati mjere za postizanje jednakosti spolova, istaknule su europarlamentarke u srijedu na panelu organiziranom povodom Dana žena.

Uoči obilježavanja Dana žena (8. ožujka), Europski parlament organizirao je virtualni seminar pod nazivom “Women’s leadership in the fight against COVID-19” (Žensko predvodništvo u borbi protiv covida-19) čiji je fokus, osim na znanstvenicama u borbi protiv virusa, bio i na novonastalom socio-ekonomskom položaju žena u zajednici.

U raspravi o važnosti borbe za jednaka prava žena i muškaraca, zastupnice EP-a upozorile su da je pandemija covida dodatno narušila rodnu ravnopravnost te da su žene gospodarski, socijalno i intelektualno ugroženije od suprotnog spola.

Socijaldemokratkinja Evelyn Regner (S&D), predsjednica Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost, napomenula je da “ženama prijeti emocionalno, psihološko i socijalno pregorijevanje” dodavši da je “korona kriza može biti shvaćena i kao ženska kriza”.

“Zemlje članice moraju osmisliti akcijski nacionalni plan za oporavak i otpornost koji sadržava mjere za borbu protiv neravnopravnosti”, ustvrdila je Regner.

Zbog velikog rodnog jaza u plaćama, digitalnom obrazovanju, usklađivanju privatnih i poslovnih obaveza te na pozicijama moći, “bitno je da planovi oporavka uzmu u obzir različiti utjecaj korona krize na žene I muškarce”, upozorila je Frances Fitzgerald iz Europske pučke stranke (EPP).

Komentirajući nesrazmjernu zastupljenost spolova u STEM (znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika) područjima, liberalka Susana Solís Pérez (Renew) naglasila je da je osim dodatnog akcijskog plana, potrebno unaprijediti i obrazovni sustav koji će poticati djevojke na rad u znanstvenim sferama.

“Ako nešto ne poduzmemo, odsutnost žena u digitalnoj tranziciji koja predstavlja našu budućnost, samo će se povećavati”, konstatirala je Solís Pérez.

Događaju su, osim političarki, prisustvovale i cijenjene stručnjakinje, istraživačice i znanstvenice. Mađarska biokemičarka Katalin Karikó koja je znatno pridonijela razvoju Pfizer- BioNTech cjepiva, te talijanska biologinja Maria Rosaria Capobianchi, čelnica Laboratorija za virologiju Nacionalnog instituta za infektivne bolesti Lazzaro Spallanzani u Rimu, složile su se da je za konačan uspjeh najbitnija suradnja muškaraca i žena jer se trebaju iskoristiti karakterne osobine i jednih i drugih.

“Mogućnost multitaskinga, što je nama ženama velika prednost, te različitosti u razmišljanju i promatranju, ono su što doprinosi napretku znanosti. Jako je dobro što žene i muškarci gledaju na stvari drugačije”, zaključila je Katalin. “Znatiželja i koordinacija su ključne karakteristike koje nas vode prema napredovanju”, izjavila je Capobianchi.

Avivah Wittenberg-Cox, stručnjakinja i konzultantica za pitanja rodne ravnopravnosti, naglasila je da će 21. stoljeće biti obilježeno prilagodbama na porast zastupljenosti žena u radu, politici i obrazovanju.

“Tehnološka revolucija, klimatske promjene, globalizacija i reakcija društva na moć žena i njihovu ulogu na vodećim pozicijama, transformacije su kojima danas svjedočimo”, rekla je Wittenberg-Cox.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!