Ne bez razloga. Robert Golob zapravo nije samo iskočio u prvi plan, nego je nogom provalio u političku arenu: tek što je preuzeo nekadašnju stranku Jure Lebena i preimenovao je u Gibanje svobode (Pokret slobode) zasjeo je na čelo liste u svim relevantnim istraživanjima javnog mnijenja. Već u veljači Pokret slobode došao je na čak 20 posto glasova - za cijelih pet posto više od Janšinog SDS-a - dok se potpora preostalim strankama na izrazito fragmentiranoj slovenskoj sceni zadržava na jednoznamenkastim postocima.

I u drugom dijelu istraživanja Golob je prošao: s prosječnom ocjenom 2,95 birači ga zasad rangiraju kao najpozitivnijeg slovenskog političara, a iza njega se nalaze predsjednik države Borut Pahor (2,94), predsjednik Narodne skupštine Igor Zorčič (2,63) te predsjednica stranke SD i europska zastupnica Tanja Fajon (2,6).

Medeni mjesec za njega je došao u savršenom trenutku, pred izbore, makar dio analitičara upozorava da mu na ruku ide sklonost medija, ali i tradicionalnog slovenskog liberalnog establišmenta koji s vremena na vrijeme promovira nova lica kako bi zauzdao i ljevicu i desnicu, odnosno držao politička gibanja što bliže centru.

Golob je upravo takav kandidat: upadljivo balansira na ideološkom polju i ne zatvara si nijedna vrata, zagovara tehnomenadžerski pristup politici, a od konkretnih stavova najprepoznatljivija je njegova gorljiva želja za konačnim detroniziranjem Janeza Janše. Tu se, ističu analitičari, vješto ugurao u poziciju najizglednijeg protukandidata koji će inercijom dobiti dio neodlučnih, odnosno 'taktičkih' glasača koji nastupaju oportuno i čiji je jedini cilj svrgnuti aktualnu vlast.

A pored svega toga, predsjednik Pokreta slobode ima povremene izlete u apolitičnost, pa i antipolitiku, što Slovencima željnim ponovnog provjetravanja političke scene idealno odgovara.

On, dakako, nije ni blizu toga: već skoro četvrt stoljeća Golob je zapravo prisutan na slovenskoj političkoj sceni - doduše, uglavnom u sekundarnim ulogama, ali uvijek negdje na liberalnom centru. U doba Janeza Drnovšeka bio je državni tajnik, a nešto kasnije aktivan u strankama Pozitivna Slovenija i SAB. Upravo na tu činjenicu osvrnuo se i sam Janez Janša, kada ga je ovog tjedna povezao s još uvijek utjecajnim bivšim gradonačelnikom Ljubljane Zoranom Jankovićem i sugerirao da procesima zapravo i dalje dirigiraju nevidljivi centri moći.

'Što se konkretnog kandidata tiče, po meni se više radi o popravnom ispitu Zorana Jankovića. Ili, da upotrijebim riječi koje je izgovorio gospodin Golob, nakon što nisu uspjeli s damicom (Alemkom Bratušek, op.a.), pokušavaju skočiti i očito im ponestaje figura na šahovskoj ploči. Izgleda da je onaj tko upravlja šahovnicom dao upute', rekao je Janša komentirajući najnovija istraživanja javnog mnijenja.

Robert Golob (55) politikom se tako počeo baviti još koncem devedesetih, u Drnovšekovo doba, a u idućem razdoblju imao je još nekoliko takvih izleta, no u javnosti je poznat prije svega kao dugogodišnji uspješan direktor energetske tvrtke GEN-I, slovenske verzije hrvatskog HEP-a, s godišnjim prometom većim od dvije milijarde eura. Na njenom čelu proveo je punih 16 godina, sve dok se prošlog mjeseca nisu pojavili problemi oko novog mandata, što je u javnosti predstavljeno kao politička čistka, pa je sam objavio da povlači kandidaturu i mijenja profesiju. To je pomalo neuobičajeno učinio upravo na konferenciji na kojoj su predstavljeni poslovni rezultati tvrtke za prošlu godinu.

'Politika me nije postavila na ovu funkciju, ali me jest natjerala da se sam počnem baviti upravo politikom', objavio je tom prilikom i odmah dao do znanja da puca na Janšinu fotelju.

'Čovjek čija je najveća vrijednost izazivati ​​strah među građanima nikada neće biti moj sugovornik', odredio se Golob, no tom prilikom odbio je odgovarati na većinu novinarskih pitanja i uglavnom uzvraćao frazama da će se 'sve vidjeti u travnju', dakle na izborima. Ipak nije propustio slikovito predočiti da bi, barem po njemu, Sloveniju u budućnosti trebalo voditi onako kao što je on vodio GEN-I - dakle prema zelenim, digitalnim i inovativnim principima.

To su, tvrdi, na njegovu prethodnom radnom mjestu bili 'naizgled nemogući ciljevi', ali na koncu su ipak ostvareni.

'Postoji tiha većina ljudi koji se ne prepoznaju ni u jednoj od aktualnih političkih opcija i zapravo su umorni od svađa i podjela među ljudima. Želimo poštivati ​​zakon i organizirani smo kao stranka jer jedino tako možemo izaći na izbore', izjavio je nedavno za slovenski Reporter i potom se odredio prema desnici koja trenutno upravlja zemljom.

'Postoji potpun ponor između ljudi koji žive desničarskim vrijednostima i vladajuće klike koja je zapravo otela poziciju desničarske politike radi osobne koristi. Ljudi koji su trenutno na vlasti ni izdaleka ne predstavljaju vrijednosti koje živi desna polovica Slovenaca. Ponekad su uspješni u manipulaciji, što pokazuju i njihovi izborni rezultati, ali imaju malo zajedničkog s desničarskim vrijednostima, a još manje s Isusovim naukom', rekao je, dodavši da s Janšinim SDS-om ni u kojem slučaju ne namjerava surađivati.

'Ako se u budućnosti uspostavi nova struktura ljudi na pravoj strani, koji će vjerovati i živjeti vrijednosti kao što su poštovanje, solidarnost, mir i sigurnost, rado ću razgovarati s takvom strankom. Ona danas nije u vladi', dodao je.

No ako dođe u poziciju sastavljati vladu, partnera mu po svemu sudeći neće nedostajati: već je obavio razgovore s četiri trenutno oporbene stranke okupljene u tzv. Koaliciji ustavnog luka (KUL), a spekulira se da bi se s nekom od njih Golobov pokret na koncu mogao spojiti u veliki centristički blok. Tu su i brojne druge stranke, od kojih neke čak djeluju gotovo pa jednokratne - kao što su u nedavnoj slovenskoj prošlosti i premijeri imali takav, vrlo potrošan karakter…