MASOVNE MIGRACIJE I RATOVI

Rekordna emisija plina u 2010. - korak do katastrofe

  • Autor: S. S./Guardian
  • Zadnja izmjena 30.05.2011 12:31
  • Objavljeno 30.05.2011 u 09:33
GLOBALNO ZATOPLJENJE

GLOBALNO ZATOPLJENJE

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Povećanje emisije stakleničkih plinova doseglo je rekordnu razinu u 2010. godini, uništavajući nade da će se razina globalnog zagrijavanja moći zadržati na sigurnim razinama. O najvećem rastu emisije stakleničkih plinova u povijesti svjedoče procjene Međunarodne agencije za energiju (IEA), koje je premijerno objavio britanski Guardian

Šokantno povećanje emisije znači da će cilj - prevencija porasta temperature za više od dva Celzijeva stupnja, za koje znanstvenici tvrde da je granica opasnosti - ostati na razini utopije, upozorava Fatih Birol, glavni ekonomist IEA-a. Suprotno nekim predviđanjima, pokazalo se i da je najveća globalna recesija u posljednjih 80 godina imala minimalan učinak na emisiju stakleničkih plinova.

Prošle godine rekordnih 30,6 gigatona ugljičnog dioksida otišlo je u atmosferu, uglavnom od sagorijevanja fosilnih goriva. To je porast od 1,6 gigatona u odnosu na 2009, procjenjuje IEA, koja predstavlja 'zlatni standard' za podatke o emisijama stakleničkih plinova.

'Veoma sam zabrinut. Ovo su najgore vijesti. Postaje veliki izazov zadržati porast temperature na manje od dva stupnja. Perspektiva je sve mračnija. To nam govore brojke', rekao je Birol Guardianu.

Profesor Lord Stern iz London School of Economics, autor utjecajnog Stern Reporta o ekonomskim i klimatskim promjenama iz 2006, upozorava da će posljedice biti strašne. 'Prema prognozama (Međuvladinog panela o klimatskim promjenama), ovakav obrazac znači oko 50 posto vjerojatnosti da će prosječna temperatura porasti za više od četiri Celzijeva stupnja do 2100', naveo je Stern:

'Takvo zatopljenje poremetit će živote stotina milijuna ljudi širom planeta i dovesti do masovnih migracija i konflikata. To je rizik koji bi svaka razumna osoba nastojala drastično reducirati.'

Birol drži da bi se katastrofa još uvijek mogla spriječiti ako vlade obrate pažnju na upozorenje. 'Ukoliko poduzmemo hrabre, odlučne i hitne mjere, još uvijek bismo imali šansu uspjeti', rekao je Birol.

IEA je izračunala da za prevenciju najgorih posljedica globalnog zatopljenja godišnje emisije ne bi smjele biti više od 32 gigatona do 2020. Ukoliko porast ovogodišnjih emisija bude jednak prošlogodišnjem, navedena granica od 32 gigatone premašit će se devet godina prije roka, što znači da će zagrijavanje izmaći kontroli.

Zbog financijske krize, emisije su u razdoblju 2008/09. pale sa 29,3 na 29 gigatona. Mali porast predviđao se usporedo s oporavkom ekonomije u 2010, no razina porasta šokirala je IEA-u. 'Očekivao sam porast, ali ne ovako velik', kaže Birol, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za emisije stakleničkih plinova.

John Sauven, izvršni direktor britanskog Greenpeacea, upozorava da vrijeme ističe. 'Ova vijest trebala bi šokirati svijet. No čak i sada političari svih velikih sila u potrazi su za rizičnim načinima izvlačenja posljednjih rezervi fosilnih goriva u svijetu – čak i pod ledom koji se topi na Arktiku. Požar se ne gasi benzinom. Sada je na nama da ih zaustavimo', rekao je Sauven.

Najveći porast - oko tri četvrtine - zabilježen je u zemljama u razvoju, čije su brzorastuće ekonomije prebrodile financijsku krizu i recesiju koja je poharala većinu razvijenog svijeta.

Thinkstock

Thinkstock

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Uz rekordnu razinu porasta emisije stakleničkih plinova, postoji još niz faktora zbog kojih nije izgledno da će svijet uspjeti ispuniti cilj.

• Oko 80 posto elektrana koje će biti u uporabi do 2020. već su izgrađene ili su u izgradnji. Većina njih koristi fosilna goriva i nastavit će emitirati ugljični dioksid vjerojatno do polovice stoljeća. Emisije iz tih elektrana ukupno dosegnu do oko 11,2 gigatona, od ukupno 13,7 gigatona u strujnom sektoru - a njihovo se zatvaranje do daljnjeg ne planira.

• Nakon katastrofe u Fukushimi, Japan i Njemačka odlučili su s vremenom zaustaviti svoj nuklearni program, o čemu razmišljaju i neke druge države. 'Ljudi možda ne vole nuklearnu energiju, no to je jedna od glavnih tehnologija za dobivanje električne energije bez ugljičnog dioksida', rekao je Birol.

• Zaustavljeni su pregovori u organizaciji UN-a o novom globalnom sporazumu o klimatskim promjenama. 'Značaj klimatskih promjena u međunarodnim političkim diskusijama mnogo je manje naglašen nego što je to bio prije nekoliko godina', napominje Birol.

Pozvao je vlade na hitnu akciju: 'Ovo bi trebao biti poziv na buđenje. Šansa (za zadržavanje porasta na razini manjoj od dva stupnja - op. a.) bi postojala kada bismo imali obvezujući međunarodni sporazum ili ključne poteze u tehnologiji 'čiste energije', energetskoj učinkovitosti i drugim tehnologijama.'

Vlade bi se trebale naći idućeg tjedna u Bonnu, gdje će se pod pokroviteljstvom UN-a održati idući krug pregovora. Ne očekuje se značajniji pomak.

Sir David King, bivši glavni znanstveni savjetnik britanske vlade, kaže da globalni podaci o emisiji pokazuju da nije prekinuta veza između porasta BDP-a i porasta emisije. 'Jedino oni koji nisu pravilno iščitavali situaciju bit će iznenađeni ovim', rekao je King, čije će iduće istraživanje pokazati da je Zapad uspio smanjiti emisije isključivo zato što se oslanja na uvoz iz zemalja poput Kine.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi