Indeks pokazuje u kojoj su mjeri u gospodarstvima svijeta razvijene institucije, politike, infrastruktura i usluge koje omogućuju slobodan protok robe preko granica do odredišta. 'Globalno izvješće o lakoći trgovanja 2014. ukazuje na to da svjetska gospodarstva u razvoju, ako žele napredovati, moraju provesti reforme u skladu sa sporazumom Svjetske trgovinske organizaciju iz prosinca 2013. godine. Neučinkovitost, birokracija i loša infrastruktura među ključnim su faktorima koji sprječavaju gospodarstva u lakoći trgovanja.'

Indeks lakoće trgovanja svaku državu ocjenjuje kroz četiri područja: otvorenost tržišta, graničnog uređenja, razvijenosti infrastrukture i operativnog okruženja te kroz sedam stupova, i to: pristup domaćem tržištu, pristup stranom tržištu, efikasnosti i transparentnosti granične administracije, dostupnosti i kvaliteti transportne infrastrukture, dostupnosti i kvaliteti transportnih usluga, dostupnosti i uporabi ICT-a te operativnog okruženja.

Vodeće države i ove su godine Singapur i Hong Kong, a među prvih deset država nalaze se još Nizozemska, Novi Zeland, Finska, Velika Britanija, Švicarska, Čile, Švedska i Njemačka. Sve navedene zemlje prednjače na ljestvici zbog svoje otvorenosti u međunarodnom poslovanju i investicijama kao sastavnom dijelu uspješne ekonomske strategije. Uz to, njihove najveće prednosti su efikasno granično uređenje te poticajno poslovno okuženje.

Od navedenih kriterija, Hrvatska je najbolje ocjenjena po kriteriju infrastrukture, koji uključuje dostupnost te kvalitetu transportne infrastrukture i usluga, gdje smo zauzeli 42. mjesto. Po kriteriju otvorenosti tržišta smo na 50. mjestu, po graničnom uređenju smo na 65. mjestu, a po operativnom okruženju najlošije smo rangirani i nalazimo se na 69. mjestu.

Najproblematičniji čimbenici za izvoz iz Hrvatske su: neadekvatna proizvodna tehnologija i vještine, identifikacija potencijalnih tržišta i kupaca, pristup financiranju, poteškoće u zadovoljavanju zahtjeva kupaca za količinom i kvalitetom. Među najproblematičnijim faktorima za uvoz izdvojeni su: opterećujuće uvozne procedure, tehnički uvjeti i standardi u zemlji, tarife, korupcija na granici, kriminal i krađa.
Kao komparativne prednosti istaknuti su sljedeći faktori: indeks opasnosti od terorizma, otvorenost multilateralnim trgovinskim pravilima, cestovna infrastruktura, poštanske usluge, mobilni širokopojasni internet, disperzija tarifa.

'Ovogodišnje istraživanje pokazuje da Hrvatska po otvorenosti tržišta stagnira. Naš je cilj biti među konkurentnijim zemljama na svijetu i zbog toga trebamo dinamičnije provoditi strukturne reforme i kreirati održivi rast hrvatskog gospodarstva kroz poticanje izvoza i privlačenja stranog kapitala', istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Od država u našem okruženju, najlošije je rangirana Srbija koja se nalazi na 89. mjestu. Bosna i Hercegovina je na 78., Makedonija na 63., Crna Gora na 49. mjestu dok je Slovenija ove godine najbolje rangirana na 38. mjestu.