Štoviše, nakon analize i višestrukih provjera različitih skupova podataka utvrđeno je kako je srednja temperatura prošle godine bila najviša do sada na globalnom nivou, što je u skladu s klimatskim promjenama, piše u svojem Meteokutku glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula.

Srednja globalna temperatura zraka iznad kopna i površine mora u 2014. bila je za 0,57°C viša od prosječnih 14,0°C iz razdoblja od 1961. do 1990, koje se još uvijek uzima kao referentno. Razlike u odnosu na do sada najtoplije su vrlo male – za usporedbu, 2010. pozitivno odstupanje na globalnom nivou bilo je 0,55°C, a 2005. 0,54°C.

Glavni tajnik SMO-a Michel Jarraud istaknuo je da su ukupan trend zatopljenja i potvrda klimatskih promjena važniji od ranga pojedine godine: analiza baza podataka ukazuje na to da je 2014. nominalno najtoplija, iako postoji vrlo mala razlika između tri najtoplije godine.

Čak 14 od 15 za redom!

Četrnaest od petnaest najtoplijih godina zabilježeno je od 2000. I to nije sve: očekuje se nastavak globalnog zatopljenja i još toplija budućnost jer je visoka razina stakleničkih plinova u atmosferi, kao i količina topline oceana, naglasio je Jarraud. A za vrlo velik dio te topline, koja je ključ za razumijevanje svjetskog klimatskog sustava, odgovoran je čovjek.

Osim zraka, globalna temperatura mora na površini prošle godine bila je rekordno visoka, i to bez potpuno razvijenog El Niña, pojave koja nastaje u istočnom dijelu Tihog oceana i za koju se procjenjuje da je glavni uzročnik iznimno visoke temperature 1998. – najtoplije prije 21. stoljeća.

Pripreme za Pariz 2015.

Uz rekordno visoku prošlogodišnju temperaturu zraka u mnogim zemljama svijeta, u brojnim su državama zabilježene obilne oborine i poplave, a u nekim pak suše. Sve to u skladu je s očekivanjima od klimatskih promjena. Za njihovo još kvalitetnije razumijevanje, kao i za prilagođavanje i smanjivanje negativnog djelovanja klimatskih promjena, važna je, između ostaloga, kvalitetna meteorološka usluga. I ova analiza jedna je od pomoći, između ostaloga, za pregovore o klimatskim promjenama koji će sljedeći tjedan, od 8. do 13. veljače, biti održani u Ženevi. Ti bi razgovori trebali olakšati dogovor o mjerama za smanjivanje stakleničkih plinova koji bi političari trebali usvojiti na Okvirnoj konvenciji UN-a o promjeni klime u Parizu u prosincu 2015.

No osim ovoga u Ženevi do tada će još biti dogovora i pregovora, jedan najvjerojatnije i u Dubrovniku, a i mnogobrojnih analiza i izvještaja. Između ostaloga, očekuje se završno izvješće o stanju klime u svijetu u 2014, s potpunim, podrobnim trendovima i ekstremnim događajima u različitim dijelovima svijeta, koje se planira za ožujak 2015, najvjerojatnije malo prije 23. ožujka, Svjetskog meteorološkog dana.

2014. u RH

Službene klimatološke analize temperature i oborine u Hrvatskoj, u kojoj je 2014. također u mnogim mjestima bila najtoplija i najkišovitija u povijesti mjerenja, mogu se naći na stranicama DHMZ-a.

Prosječno ne znači i stalno!

Naravno, to što je srednja godišnja temperatura zraka u većem dijelu svijeta bila iznadprosječno visoka ne znači da nije bilo i hladnijih razdoblja. Slično će biti i u budućnosti, primjerice u ovom i sljedećem tjednu u većini Hrvatske, koji će uglavnom biti relativno hladni, iako će cijela zima, gotovo sigurno, biti toplija od prosjeka.