Tonči Prodan tvrdi da su teze o subverzivnom djelovanju drugih skupina u veličanju nacizma u Splitu, naročito bez dokaza, vrlo opasno, jer može dovesti do daljnje polarizacije društva, ali i etiketiranja političkih, navijačkih i drugih skupina
Nakon skandaloznog skandiranja Torcide u Splitu, privedene su četiri osobe zbog kaznenih djela povezanih s govorom mržnje. Još nekoliko desetaka osoba je privedeno zbog drugih prekršaja, a iz splitske policije poručuju da su identificirali još dvadesetak osoba koje su uzvikivale nacističke pokliče.
Stručnjak za sigurnost, Tonči Prodan pojasnio je da policija može puno napraviti samo na temelju videosnimki, pogotovo kad je riječ o većim okupljanjima.
"Ne postoje samo te snimke. Postoje sigurno i brojne druge snimke snimane mobitelima, postoje snimke dolaska na to područje. Dakle, treba jednostavno napraviti forenziku kretanja tih skupina i policija u tom slučaju može doći do puno više podataka", objasnio je Prodan za Dnevnik.hr.
Biometrija se još ne koristi, jer u Hrvatskoj ne postoji odgovarajuća baza podataka. No, u budućnosti bi se to moglo promijeniti. Ipak, policiji su i sad na raspolaganju brojne druge metode.
"Postoje neki drugi dokazi, neke druge indicije i indikatori, a to su izjave svjedoka, ljudi koji su bili u tim skupinama, postoje objave na društvenim mrežama. Dakle, postoji cijeli niz digitalnih, personalnih i materijalnih tragova o tom događaju. Nadam se da će utvrditi veći ili jako velik broj ljudi koji su bili upleteni u ovu situaciju", rekao je.
vezane vijesti
Preuranjene teze
Osude nacističkih pokliča stižu sa svih strana. No, neki akteri su upozorili na mogućnost subverzivnih djelovanja drugih aktera koji djeluju u nekim drugim interesima, iako zasad nema dokaza za to.
"Mislim da je opasno i preuranjeno. To može biti jedna od mogućih kriminalističkih verzija, međutim poprilično daleka u ovoj situaciji. Dakle, treba ovo najprije razriješiti", upozorio je Prodan.
Naime, nekritičko prenošenje mišljenja može dovesti do dodatne polarizacije društva te nagađanja, pa čak i etiketiranja političkih, navijačkih ili nekih drugih skupina.
"To je vrlo opasno. Apsolutno je potrebno provjeriti sve te činjenice, a onda, ako treba, izaći s njima u javnost preko policije, odvjetništva ili suda te suzbiti takve informacije ako se pokaže da je riječ o dezinformacijama. Takve će se informacije multiplicirati i dodatno polarizirati društvo te vrlo vjerojatno prouzročiti još veći problem ako se nastave širiti na takav način", istaknuo je stručnjak za sigurnost.
Motiv za ekstremizam
No, dodao je, čak i uzvikivanje parola i širenje govora mržnje može utjecati na opću sigurnost društva, pa čak i dovesti do ekstremizma.
"Radi se o kažnjivim ponašanjima. Sva djela Kazneni zakon tretira kao kaznena djela za koja su zapriječene određene kazne. To je opasan fenomen koji, naravno, treba suzbijati s aspekta ekstremizma jer takvo ponašanje vodi prema ekstremizmu", naglasio je Prodan.
No, dodao je da se zbog ovakvog ponašanja ne smiju stigmatizirati svi pripadnici navijačkih skupina. Zbog toga je predložio rad s pojedincima.
"Najveći dio navijača je umjeren i normalan te sasvim pozitivno navija za svoj klub. Vidimo da čak i nekoliko generacija dolazi posjećivati stadion i to je super. Najmanji broj tih ljudi zapravo je ekstreman, međutim oni postoje i to treba suzbijati kroz interdisciplinarne ili multidisciplinarne timove jer tu ima i pravnih, i psiholoških, i socioloških, i kriminalističkih te drugih dimenzija koje treba sagledati", objasnio je stručnjak.
Pritom je kao alate kojima se suzbijaju ovakvi ekscesi naveo obrazovanje, radionice te fan coaching, odnosno stručni rad s navijačima unutar klubova. Pomogla bi i jasna osuda ovakvih ponašanja unutar samih navijačkih skupina.
