Inicijativu su uputili Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a dopuna članka glasila bi "pravo na status njegovatelja ima osoba čiji je roditelj ili stariji član obitelji ovisan o pomoći i njezi druge osobe ili je u potpunosti nepokretan, a nije smješten u udomiteljskoj obitelji ili domu za starije i nemoćne osobe".

Iz SUH-a ističu kako je Strategijom socijalne skrbi za starije osobe od 2017. do 2020. predviđena uspostava zakonskog okvira kako bi i osobe koje skrbe o starijim članovima obitelji mogle ostvariti status njegovatelja, ali za to još nisu uspostavljene potrebne pretpostavke.

Prema izvješćima Pučke pravobraniteljice za 2015. i 2016. godinu, briga o starijim osobama u pravilu se temelji na obiteljskoj solidarnosti, pa tako u Hrvatskoj za svoje nemoćne članove obitelji brine oko 17 posto osoba u dobi od 35 do 49 godina. Dio je to tzv. neformalne skrbi za starije i nemoćne, koju pružaju bračni drugovi ili djeca svojim roditeljima i rođacima.

"Oni koji brinu o ostarjelim roditeljima ili rođacima moraju se sami snalaziti i koristiti socijalne usluge na crno, što otvara vrata prijevarama, iskorištavanju, ali i nasilju koje je vrlo teško pratiti, jer ne postoje niti precizne statistike prema dobi", upozorava SUH. 

S obzirom da se godinama problematizira ostvarivanje prava na status njegovatelja za skrb o starijim osobama, uz brojna obećanja da je postupak u tijeku ili da je projekt u tijeku, dok se istovremeno niz osoba nalazi u teškoj situaciji, SUH od Ministarstva traži da hitno pristupi rješavanju tog problema.