Kampanja za prijeporne predsjedničke izbore 3. lipnja počela je u nedjelju u Siriji gdje su osvanuli portreti predsjednika Bašara al-Asada uvjerenog u reizbor unatoč krvavom građanskom ratu nastalom iz pobune protiv njegove vladavine u kojem je od 2011. ubijeno više od 150 tisuća ljudi
Al-Asad je jedan od trojice kandidata za dužnost šefa države Sirije koja će u lipnju održati prve predsjedničke izbore u više od pedeset godina. Dosad su naime i sam Bašar i njegov otac Hafez al-Asad, koji je zemljom upravljao željeznom rukom od 1970. do 2000., bili imenovani referendumima.
Druga dvojica kandidata su Maher al-Hadžar i Hasan al-Nuri, jer je ustavni sud prihvatio jedino njihove kandidature, a odbacio je 21 potencijalnog kandidata s objašnjenjem da nisu ispunili 'tražene uvjete'.
Izborni zakon navodi da bi kandidati trebali prikupiti potpise 35 zastupnika, što je nemoguća misija jer u parlamentu od 250 zastupnika samo je 89 neovisnih. Ostali, njih 161, članovi su stranke Baas koja pola stoljeća vlada Sirijom.
Damask je u nedjelju osvanuo oblijepljen natpisima na kojima je prikazana sirijska zastava s porukom 'Zajedno' ispisanom Bašarovim rukopisom i potpisom.
Među izbornim sloganima na plakatima ističu se 'Bašar al-Asad, naš jedini izbor', ili 'Nećemo stisnuti oka sve dok ne kažemo 'da' oftamologu (što je zvanje Bašara al-Asada). Glasat ćemo za tebe 2014.', 'Volimo te' ili 'Nećemo prihvatiti drugog predsjednika, tebe smo izabrali, ti si naša odanost'.
Uz Asadove u Damasku se mogu naći i portreti Hasana Nasralaha, vođe libanonskog šijitskog pokreta Hezbolah koji je Asadov saveznik.
U prijestolnici su se pojavili i plakati Hasana al-Nurija, poslovnog čovjeka koji 'poziva u borbu protiv korupcije', na 'povratak srednje klase' i 'gospodarsko višestrančje'.
Maher al-Hadžar je neovisni zastupnik koji je dugo vremena bio član komunističke stranke.
Izbore, što će se održati samo na područjima koje nadzire Asadov režim u zemlji razorenoj trogodišnjim ratom, oporba i Zapad unaprijed su nazvali prijevarom.
Ujedinjeni narodi oštro su kritizirali odluku Damaska da raspiše predsjedničke izbore jer ona proturiječi odlukama konferencije Ženevi-2 na kojoj je dogovorena demokratska tranzicija, prijelazna vlada i organiziranje izbora.
U sirijskom sukobu početom u ožujku 2011., ubijeno je prema UN-ovim podacima više od 150.000 ljudi, izbjeglo je 2,6 milijuna, a raseljeno je 6,5 milijuna ljudi.
