Predsjednik Zoran Milanović razgovarao je u četvrtak u Otočcu ob Krki sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom u sklopu radnog posjeta Sloveniji, njegova prvog inozemnog posjeta u mandatu. Dvojica predsjednika očito se odlično slažu, a to su potvrdili i u izjavama nakon susreta
Pahor i Milanović istaknuli su kako se dugo poznaju i oslovljavali su se imenima. Ni jedan ni drugi u izjavama nisu spomenuli arbitražu niti ulazak u Schengen, najveći kamen spoticanja u hrvatsko-slovenskim odnosima. O tome su progovorili tek nakon novinarskih pitanja.
Pahoru je drago što je Milanović za prvi posjet odabrao Sloveniju. 'Vjerujemo si, poznajemo se 16 godina, razumijemo da među nama postoje razlike. Baš zbog njih od prvog dana čvrsto smo predani tome da izgradimo prijateljstvo između naša dva naroda i država. I da konačno razriješimo probleme. To se neće dogoditi preko noći, no čvrsto smo odlučni da na inicijativu nas dvojice odnosi među državama budu odlični', kazao je Pahor.
vezane vijesti
'Uvijek je potrebno misliti na to da otvorena pitanja treba rješavati tako da sva ostala područja budu što razvijenija. U tom smislu sastanak nije samo na simboličnoj, već i na stvarnoj razini', dodao je. Milanović je pak istaknuo da je tek nedavno izašao iz kampanje i da je malo tvrd, ali da nema ništa drukčije reći nego ono što je govorio tijekom kampanje.
'Dragi Borut', kazao je Milanović i nastavio: 'Slovenija je susjed, funkcionalna, liberalna demokracija, Slovenija je zemlja koja je u mnogo čemu slična Hrvatskoj… To je zdrava isprepletenost i naši odnosi su dobri te trebaju biti još bolji. Ima nas zajedno šest milijuna, to je malo, ali ako se želi raditi, to je puno', istaknuo je.
'Nisam slučajno ovdje. Razgovarali smo o svim otvorenim pitanjima, onima koja nas dovode u blagu tenziju. Iz nekih problemčića nećemo izaći preko noći, važno je da razgovaramo o njima, a u međuvremenu život ide, posao ide i zarađuje se na obostranu korist.' Problem se neće, kako je istaknuo i Pahor, riješiti preko noći, no kazao je da je u proteklih 30 godina prošlo puno noći.
'No nema mamurluka', dodao je.
Na novinarsko pitanje o tome je li ulazak Hrvatske u Schengen bio tema razgovora, Milanović je rekao da naravno da jest. Jasno mu je da Slovenija ne može zaboraviti, u kontekstu davanja zelenog svjetla za Schengen, arbitražu u Piranu.
Pahor je naglasio da želi da se Schengen proširi na Hrvatsku i to dijelom iz sebičnih razloga, da se sa Slovenije makne dio tereta.
'Temelj za rješavanje graničnog spora između Hrvatske i Slovenije je međunarodno pravo, o čemu su se očitovali Europska komisija i Europski sud pravde (ECJ). Što je osnova? Prema nama, međunarodno pravo (...) o tome se očitovala Europska komisija i Europski sud u Luxembourgu", kazao je Milanović, dodajući da to kaže "ovako, prije nego su razgovori počeli".
Također je upozorio da smo opet proceduralno "nigdje" te dodao da treba vidjeti kako dalje, a
Slovenski predsjednik je kazao da se otvorena pitanja između dvije zemlje neće riješiti preko noći, ali da im treba pristupiti u duhu "međusobnog poštovanja, dobrosusjedstva i europskih vrijednosti". Ponovio je, međutim, ustrajni stav Ljubljane o nužnosti poštivanja odluke Arbitražnog suda.
"Slovenija smatra da je sud presudio i da se ta odluka mora poštivati", kazao je Pahor. Istaknuo je da je rješavanje otvorenih pitanja za Sloveniju od "strateške" važnosti, kako sa sigurnosnog stajališta tako i sa stajališta gospodarstva.
Pahor je pitanje ulaska Hrvatske u Schengen izravno vezao uz pitanje konačnog rješavanja graničnog spora, odnosno primjene odluke Arbitražnog suda iz 2017.
"U interesu je Slovenije da se Schengen proširi na Hrvatsku (....) element sigurnosti za Sloveniju je vrlo važan. No kada bi se postigao uzajamni dogovor o Arbitražnom sudu to bi Sloveniji olakšalo donošenje odluke o pristupanju Hrvatske u Schengen", kazao je Pahor.
Novinare su zanimale velike kolone koje se stvaraju na ulasku u Hrvatsku, očito zbog jačih kontrola zbog koronavirusa. U četvrtak je slovenska vlada napala Hrvatsku zbog prejakih kontrola na granici, čime se, kažu, uzrokuje ekonomska šteta.
Milanović je najprije objašnjavao kako je to zato što je teretni promet preusmjeren s lokalnih graničnih prijelaza na veće, a kada je postalo očito da se govori o gužvama zbog provjera povezanih s koronavirusom, kazao je da nije stručan na tom polju, kao ni njegova supruga, koja, dodaje, jest epidemiolog, ali ne infektolog.
