NA VRHU LISTE HZZ-a

Oni su traženi na tržištu rada, a sustav ne mrda

PMF-fizika-studenti

PMF-fizika-studenti

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl

Nezaposlenost je veliki problem u Hrvatskoj pa je potrebno u svakom javnom segmentu vidjeti što se može učiniti da se ona smanji.

Svjetska iskustva pokazuju da su u tom kontekstu u razvijenim zemljama ključnu ulogu odigrali kvalitetni obrazovni sustavi koji su na razne načine poticali stvaranje kadrova koji će svojim kvalifikacijama biti bolje prilagođeni potrebama tržišta rada i dugoročnim gospodarskim strategijama. Jer kakvog smisla ima studirati program s čijom ćemo diplomom postati visokokvalificirane domaćice ili sezonski berači maslina. Konačno, poznato je da stvaranje specifične vrste kvalificirane radne snage privlači specifična ulaganja, industrije i poslovne projekte.

Nažalost, prema hrvatskim podacima postojeći model financiranja studijskih programa nije ni izdaleka dizajniran da smanjuje nezaposlenost. Njegove manjkavosti, ali i mogućnosti poboljšanja vrlo se lako mogu demonstrirati na primjerima nekih studija iz područja STEM (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) koji su u svijetu obično lokomotive gospodarskog razvoja.

Prema novoj preporuci za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz prosinca 2015. godine, posebno se preporučuje upis slijedećih studijskih programa (za Zagreb i Zagrebačku županiju): Medicina, nastavnički smjerovi Matematika, Fizika i tehnika, Fizika, Fizika i kemija, Glazbena pedagogija, Fizika i informatika, Računarstvo, Farmacija, Germanistika, Logopedija, Rehabilitacija, Elektrotehnika i informacijska tehnologija i Strojarstvo.

Model slijep za potrebe

Dakle, ukoliko student završi jedan od navedenih smjerova trebao bi relativno lako naći posao, a u nije teško zamijetiti činjenicu da popisom dominira riječ fizika. Zanimljivo je stoga vidjeti kako država potiče studiranje programa vezanih uz fiziku na PMF-u u Zagrebu.

Prof. dr. sc. Hrvoje Buljan fizičar s PMF-a u Zagrebu na to će reći – slabo ili nikako.

Naime, model financiranja studija pojednostavnjeno izgleda ovako: za studente koji su tek upisali prvu godinu ili one koji su redoviti studenti u smislu da su u prethodnoj godini prikupili preko 55 ECTS bodova, sveučilište, odnosno fakultet dobiva određeni iznos, ovisno o području. Primjerice, za prirodoslovno područje iz proračuna se izdvaja 6.000 kn, za biotehničko 5600, za humanističko 4.500 itd. (Odluka Vlade od 23. srpnja 2015).

'S tim iznosom po studentu fakultet treba platiti sve troškove studija, a treba napomenuti i to da dio sredstava zadržava rektorat tako da do fakulteta dolazi nešto manje sredstava', kaže Buljan.

'Uzmimo za primjer smjer fizika i tehnika na Fizičkom odsjeku PMF-a koji je treći na redu liste preporuka HZZ-a jer je deficitaran na tržištu rada. Njega nažalost upisuje malen broj studenata godišnje (vidi tablicu dolje). Studij nije baš jednostavan za završiti, ali je posao nakon fakulteta prilično siguran. Zbog premalog broja studenata i novog modela financiranja taj je studij nerentabilan pa su upisne kvote stavljene na nulu iako na tržištu rada postoji potreba za njim! Naime, radi premalog broja upisanih studenata Fizički odsjek PMF-a ne može pokriti troškove vanjske suradnje neophodne radi interdisciplinarne prirode studija i mentora u školama u kojima studenti obavljaju praksu. Zar u formiranju modela financiranja i upisnih kvota ne bi bilo logičnije prije svega vidjeti koja su zanimanja suficitarna, a koja deficitarna na tržištu rada, o čemu podatke za svaku godinu ima HZZ?', pita naš fizičar.

Kvote na smjeru fizika i tehnika Hrvoje Buljan

Kvote na smjeru fizika i tehnika Hrvoje Buljan

Izvor: tportal.hr / Autor: Hrvoje Buljan


Moguća rješenja

Buljan smatra da rješavanje ovog problema traži nešto zdravog razuma i dobre volje.

Primjerice, kaže, za nastavničke studije koji su deficitarni država bi mogla predvidjeti stavku u proračunu za pokrivanje neophodne vanjske suradnje i mentorske nastave, te stipendiranje studenata. Na taj način bi osmišljeno ulaganje u obrazovanje dovelo do smanjenja nezaposlenosti.

Na istraživačkom smjeru fizike kvota je popunjena svake godine, a interes studenata je velik (prvu godinu sada sluša 80-tak studenata, 50-tak studenata istraživačkog smjera fizike plus skoro 30 studenata za smjer geofizike). Za nastavnički studij fizike te fizike i informatike također vlada solidan interes, a posao je nakon fakulteta razmjerno siguran (ukupno je prošle godine upisano preko 40 studenata na ta dva nastavnička smjera).

'Međutim, to nije rezultat sustavnog modela već naprosto interesa studenata. Vjerujem da se i druge kombinacije nastavničkih smjerova studija (npr. fizika i tehnika, fizika i kemija) može učiniti atraktivnijima. U tom slučaju potrebna su dodatna ulaganja materijalnih sredstava i našeg rada, uz sustavan napor na poboljšanju statusa nastavnika u društvu, što znači i veće plaće za osnovnoškolske i srednjoškolske profesore.

Općenito gledano, smatram da bi bitan doprinos smanjenju nezaposlenosti moglo biti povećanje ulaganja u STEM (Science, Technology, Engineering and Mathematics) područje, dakle fakultete poput PMF-a, FER-a, Strojarstva, što je u skladu s preporukama HZZ-a. Je li to sada tako funkcioniralo najbolje govori informacija da će PMF u Zagrebu prema sadašnjem modelu dobiti otprilike 92% sredstava u odnosu na prošlu godinu, što je značajno smanjenje, mada PMF sa svojih cca 4.000 do 5.000 studenata najznačajnije predstavlja S(cience) i M(athematics) u kratici STEM', poručio je prof. Buljan.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!